Samo dan nakon što je 31 policajac ozlijeđen u nasilnim prosvjedima protiv tražitelja azila, Reutersov fotograf je u subotu navečer vidio dvjestotinjak većinom pijanih militanata u Heidenauu kako bacaju pirotehniku i boce na policiju. Neki su uzvikivali "Heil Hitler".
Najveći primatelj izbjeglica
Dok se Europa bori s ogromnim valom imigranata koji bježe pred ratovima i siromaštvom u zemljama poput Sirije i Iraka, njemački političari su zabrinuti zbog financijskih i socijalnih učinaka na svoju zemlju, najvećeg primatelja izbjeglica u Europskoj uniji.
Njemačka, koja ima relativno liberalne zakone o azilu, očekuje da će se ove godine broj izbjeglica učetverostručiti na 800.000, što je gotovo jedan posto stanovništva. Kancelarka Angela Merkel kaže da je to pitanje veći problem za Europu od grčke dužničke krize.
De Maiziere je izjavio da je ta situacija veliki izazov i osudio je napade na izbjeglice.
Porast mržnje i nasilja
"Vidimo val ljudi koji žele pomoći, a istodobno imamo porast mržnje, uvreda i nasilja protiv tražitelja azila. To je sramotno i nedostojno naše zemlje", rekao je ministar za novine Bild am Sonntag.
"Svi koji se tako ponašaju bit će suočeni s punom snagom zakona."
Komentirajući nerede u Heidenauu, ministar pravosuđa Heiko Mass rekao je da se za ksenofobiju i rasizam primjenjuje nulta tolerancija.
Mnogi političari upozorili su na porast neprijateljstva prema strancima i činjenicu da je samo u prvoj polovici godine zabilježeno oko 150 slučajeva paleži ili drugih napada na skloništa za izbjeglice.
Dok neki u stranci kancelarke žele smanjiti beneficije koje se nude tražiteljima azila i traže da druge članice EU-a preuzmu veći teret, Merkel je suočena s delikatnom politikom balansiranja.
Trećina azilanata dolazi s Balkana
Vicekancelar Sigmar Gabriel, čelnik socijaldemokrata koji dijele vlast s Merkeličinim konzervativcima, pozvao je u nedjelju da se utrostruči iznos novca koje općine dobijaju za smještaj, zdravstvenu skrb i obrazovanje izbjeglica.
Drugi političari pozvali su na ubrzanje procesiranja zahtjeva za azilom, za koje trenutačno prosječno treba oko osam mjeseci. Više od jedne trećine tražitelja azila u Njemačkoj dolaze iz zemalja jugoistočne Europe kao što su Albanija i Srbija.
