Čovječanstvo živi u relativnom miru još od kraja Drugog svjetskog rata. Ovaj period, nazvan 'dugi mir', svjedočio je manjem broju velikih sukoba i masovnih pokolja na bojištu u odnosu na prijašnja dva stoljeća. No je li ovo dugoročni trend ili smo na pragu još jednog masovnog rata, analizira Daily Mail.
'Dugi mir' – trajan trend ili anomalija
Prema jednoj studiji, sukobi veličine Drugog svjetskog rata događaju se u prosjeku svakih 205 godina, tako da imamo još cijelo jedno stoljeće prije nego što ćemo znati za sigurno hoće li 'dugi mir' potrajati. Neki znanstvenici tvrde kako su razni izumi tijekom 20. stoljeća umanjili rizik od globalnog sukoba. To su širenje demokracije, povećana gospodarska međuovisnost te prijetnja nuklearnog rata.
Kako bi otkrio je li dugi mir značajna i dugoročna promjena, dr. Aaron Clauset sa Sveučilišta Colorado u Boulderu promatrao je učestalost i veličinu sukoba između 1823. i 2003. "Cilj studije bio je procijeniti da li se uzorak relativno malenog broja velikih ratova nakon završetka Drugog svjetskog rata može uvjerljivo interpretirati kao trend te koliko je vjerojatno da će se nastaviti i u budućnosti."
Unutar ovog 181-godišnjeg perioda dr. Clauset je promatrao koliko su ratovi bili česti i koliko je ljudi poginulo. Ukupno je zabilježeno 95 ratova, ili jedan svake 1.91 godine.
Različiti periodi
Dr. Clauset je podijelio promatrano vrijeme u tri perioda. Prvi period je od 1823. do 1914., tijekom kojeg su se relativno često događali veliki ratovi, poput Prusko-francuskog rata ili Krimskog rata. Tijekom tog vremena bilo je 19 velikih bitaka, koje su se u prosjeku događale svake 6.2 godine.
Godine 1914. sve se to promijenilo dolaskom 'velikog nasilja'. Između početka Prvog i kraja Drugog svjetskog rata svijet je pogodilo 10 velikih ratova, u prosijeku jedan svakih 2.7 godina. To je rezultiralo najnasilnijim i najraširenijim gubicima ljudskih života u zabilježenoj povijesti.
ŠEST NAJBIZARNIJIH POVODA ZA RAT U POVIJESTI: Trump i Kim su male bebe, evo zbog čega su ovi narodi prolijevali krv
Svršetkom Drugog svjetskog rata svijet se primirio. "Od 1945. bilo je relativno malo velikih međudržavnih sukoba. No ovaj uzorak, ponekad zvan dugi mir, izuzetno je kontroverzan", kaže dr. Clauset. Sukobi se u prosijeku događaju svakih 12.8 godina, pa je ovo, u usporedbi s 'velikim nasiljem' dosta mirno vrijeme.
"Rizik velikog rata u budućnosti mogao bi biti veći nego što se trenutno vjeruje te je ključno da i u budućnosti nastavimo promovirati mir i ublažavati sukobe."
No treba imati na umu kako je zaključak da živimo u vemenu mira istinit samo kada se odnosi na ratove među državama, ali ne i ne građanske sukobe i borbe s fakcijama koje se ne smatraju 'državom'.
