Krivulja novih infekcija koronom u Njemačkoj naglo je porasla od početka listopada. Od sredine studenoga - s izvjesnim oscilacijama na gore i na dolje - došlo je do stabilizacije ili blagog pada broja, no na visokoj razini, piše Deutsche Welle.
U Njemačkoj je u posljednje vrijeme zabilježen znatno veći broj zaraza koronavirusom, ukupan broj od izbijanja pandemije početkom godine prešao je milijunsku granicu. Tjednima stručnjaci upozoravaju da će slučajevi s teškim tijekom bolesti i oni sa smrtnim posljedicama s izvjesnim zakašnjenjem pratiti porast broja novih infekcija. Šef Njemačke udruge bolnica Gerald Gaß rekao je 2. studenoga za njemački Bild: "Za dva do tri tjedna premašit ćemo maksimalan broj pacijenata na intenzivnoj njezi od onog koji smo zabilježili u travnju."
Bio je u pravu: trenutačno se 3826 pacijenata s COVID-om 19 nalazi na intenzivnoj njezi u Njemačkoj, u travnju je vrhunac bio 2.850 ljudi. A izvještaj Instituta Robert Koch (RKI) i Njemačkog interdisciplinarnog udruženja za intenzivno liječenje i hitnu pomoć (DIVI) pokazuje jasan trend: udio praznih kreveta za intenzivnu njegu nastavlja se smanjivati.
Za Ralfa Krumkampa iz Njemačkog centra za istraživanje infekcija porast stope smrtnosti u Njemačkoj je bio za očekivati: "Stopa smrtnosti raste s izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na broj zaraza. Trenutačno se povećava broj infekcija među ljudima starijima od 80 godina. Stoga je lako moguće da će se broj umrlih nastaviti povećavati", rekao je Krumkamp.
Je li drugi val korone u Njemačkoj gori od prvog?
To ovisi o tome koje brojke koristite. Što se tiče novih infekcija, drugi je val znatno ozbiljniji od prvog. Tijekom prvog vala zabilježeno je do 6000 zaraza dnevno, a tijekom drugog vala i do 23.000. Međutim, ove brojke treba staviti u odnos na broj provedenih testova: dok je u Njemačkoj tijekom proljeća tjedno obavljeno 300.000 do 400.000 testiranja, u posljednjih nekoliko tjedana taj je broj porastao na 1,2 do 1,7 milijuna. Po svoj prilici je broj neregistriranih zaraza u proljeće bio znatno veći.
Kada se gleda broj umrlih, slika je drugačija. Ovdje razvoj tek sada doseže maksimalnu vrijednost prvog vala. Istina je da je 26. studenoga u Njemačkoj umrlo 426 pacijenata s COVID-om 19, više nego ikad prije u jednom danu. No u prosjeku od 14 dana krivulja pokazuje sličan razvoj kao tijekom prvog vala.
Je li smrtnost veća tijekom drugog nego tijekom prvog vala?
Ne, do sada je to upravo suprotno. Udio ljudi koji su umrli u ukupnom broju slučajeva trenutačno je manji nego u proljeće. Primjerice, sredinom travnja 2020. RKI je zabilježio udio umrlih od 6,98 posto (16. kalendarski tjedan). Na kraju listopada 2020. vrijednost je iznosila 0,94 posto, što je znatno niže. Prema RKI-u, podaci o smrtnosti za studeni još nisu relevantni jer je ishod bolesti u ovim tjednima još uvijek nejasan.
No, kada je riječ o udjelu umrlih mora se uzeti u obzir da je referentna vrijednost ukupan broj zabilježenih slučajeva, a njih je više budući da se više testira. Ali čak i s obzira na to, udio umrlih u ukupnom broju zaraženih je manji nego u proljeće. To bi moglo biti i zbog bolje zaštite rizičnih skupina.
Činjenica da je apsolutni broj umrlih trenutačno (44. kalendarski tjedan: 1045 mrtvih) niži nego u proljeće (14. kalendarski tjedan: 2252) pozitivan je signal. "Kada se radi o broju umrlih, to je lakše evidentirati", kaže Ralf Krumkamp. "Blagi slučajevi se često ne registriraju i previde se ako se ne testira u velikom broju. Teži slučajevi i oni sa smrtnim ishodom su bolje zabilježeni jer su klinički relevantni."
Umire li trenutačno više ljudi nego inače?
Da, kao i u mnogim drugim zemljama, u Njemačkoj 2020. umire više ljudi nego prethodnih godina. Međutim, podaci pokazuju potpuno različite situacije u pojedinim europskim zemljama. U Njemačkoj je bilo znatno manje smrtnih slučajeva nego u drugim europskim zemljama. Ali i ovdje je širenje koronavirusa dovelo do jasno prepoznatljivog viška smrtnosti, dakle broja umrlih, koji su u nekim dijelovima godine znatno iznad godišnjeg prosjeka.
Prema navodima Saveznog ureda za statistiku, između kraja ožujka i početka svibnja umrlo je više ljudi nego u istom razdoblju prethodnih godina. Početkom travnja je to odstupanje bilo 14 posto iznad četverogodišnjeg prosjeka. Zbog sve većeg broja smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, smrtnost je trenutno ponovo nešto iznad prosjeka u posljednjih nekoliko godina.
U usporedbi s razvojem u Europi taj je trend još jasniji: prema podacima Europskog projekta praćenja smrtnosti (Euromomo), zabilježena stopa smrtnosti na kontinentu u proljeće 2020. godine znatno je iznad prosjeka.
No pritom postoje velike razlike između pojedinih europskih država: zemlje poput Španjolske, Francuske ili Belgije pokazuju visoke stope dodatne smrtnosti, dok su druge poput Finske i Grčke i dalje u okvirima svog prosjeka. Stoga odgovor na pitanje umire li sada više ljudi nego inače uvelike varira ovisno o tome o kojoj zemlji govorimo.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
