Ministri vanjskih poslova Vijeća Europe usuglasili su u petak deklaraciju koja Rusiji otvara povratak u tu organizaciju za zaštitu ljudskih prava, riješivši spor zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, ali njihov je dogovor razljutio sužbeni Kijev.

Dogovor je rezultat napora Francuske i Njemačke da se postigne kompromis 47 država članica i znači da će Rusija vjerojatno sudjelovati na sastanku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u lipnju u Strasbourgu, kada će se birati novi glavni tajnik Vijeća Europe i suci Europskog suda za ljudska prava.

Francuska i Njemačka borile su se da Rusija ostane članica Vijeća

Rusija je kazala da će zahvaljujući dogovoru nastaviti plaćati obveze koje proizlaze iz članstva, a prekinula ih je prije gotovo dvije godine pošto su joj bila suspendirana glasačka prava zbog aneksije Krima. Ukrajina je pokušala blokirati dogovor u čemu je imala potporu još šest zemalja, ali nije uspjela. Dogovor je usvojen kvalificiranom većinom, kazali su diplomati. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je dogovor.

"Ne namjeravamo izići iz Vijeća Europe kako neki pokušavaju sugerirati šireći neistinite glasine. I ne odbijamo ispuniti bilo kakve obveze, uključujući financijske", rekao je u Helsinkiju, gdje je sastanak održan. Finska trenutačno predsjeda tom najstarijom europskom organizacijom.

Francuska i Njemačka borile su se da Rusija ostane članicom jer bi u protivnom bilo teže kazneno je goniti kršenja ljudskih prava.

Na strani Ukrajine Velika Britanija, Poljska, Litva...

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin bojkotirao je sastanak u petak. "Ovo nije diplomacija, ovo je kapitulacija", rekao je predstavnik Ukrajine u Vijeću Europe, Dmitro Kuleba.

"Želimo da Rusija ostane u Vijeću Europe, ali želimo i da poštuje svoje obveze i obećanja u svim odlukama donesenima kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu", dodao je. Dužnosnici su kazali da razumiju frustriranost Kijeva, ali i da Vijeće Europe nije mjesto za rješavanje pitanja Krima.

Na strani Ukrajine bile su Velika Britanija, Poljska, Gruzija, Estonija, Litva i Latvija. Ruski spor potaknuo je niz pitanja o budućnosti 70 godina stare organizacije koja je donijela Europsku konvenciju o ljudskim pravima i utemeljila Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Rusko neispunjenje obveza ostavilo je u proračunu Vijeća Europe manjak od 90 milijuna eura jer ruski udio iznosi 7 posto.