Ovotjedna najava da su ruske vlasti tražile od Tindera, aplikacije za dejtanje i komunikaciju, da im ustupi fotografije i poruke koje razmjenjuju ruski korisnici, samo je jedan od posljednjih koraka od strane Vladimira Putina u sveobuhvatnom zatiranju slobode govora u Rusiji, piše Foreign Policy.
Prošle godine vlasti su otkazale nastupe nekoliko ruskih repera i hip-hop umjetnika kako bi, navodno, mlade zaštitile od nemoralnog sadržaja. U travnju, čovjek je kažnjen sa 470 dolara nakon što je nazvao Putina "nevjerojatnim šupkom", čime je prekršio novi zakon protiv vrijeđanja vlasti.
Prošlog tjedna regionalni ured Roskomnadzora u Kostromi - vladino tijelo koje nadzire medije i internet - podučavalo je lokalne novinare o tome kako pokriti osjetljive teme kao što su droga, samoubojstvo i vrijeđanje vlasti, priopćila je stranica Mediazona. Budući da je u Rusiji zabranjeno detaljno izvješćivanje o samoubilačkim metodama, novinarima su uručene napomene kako ostati na pravoj strani zakona. Ako se čovjek baci ispred vlaka, novinarima je rečeno da izvijeste kako je čovjeka "slučajno udario vlak".
Jačanje cenzure
Tinder nije prva zapadnjačka tehnološka tvrtka koja se suočila s preispitivanjem Roskomnadzora, koji je u posljednjih nekoliko godina počeo sve snažnije provoditi cenzure. U 2016. godini mreža za umrežavanje LinkedIn blokirana je u Rusiji jer je odbila pohraniti podatake ruskih korisnika u zemlji.
Twitter je u travnju ove godine kažnjen novčanom kaznom od 46 dolara jer je vlastima odbio otkriti gdje pohranjuje ruske korisničke podatke. Ipak, zamisao da ruski obavještajci prolaze kroz poruke ruskih korisnika na Tinderu čini se posebno upečatljiva, budući da aplikacija nije poznata kao mjesto za razmjenu političkih mišljenja, a još manje ideja koje bi mogle potkopati režim. Radi se o aplikaciji za dejtanje, odnosno traženje seksa ili potencijalnih partnera.
Jedan od prvih Putinovih postupaka kada je došao na vlast 2000. godine bilo je ušutkavanje nezavisne televizije i tiskanih medija, no internet je godinama ostao uglavnom netaknut, tako da je cvjetala živahna internetska kultura. Kada se Putin vratio na mjesto predsjednika 2012., dočekali su ga najveći ulični prosvjedi koje je Rusija vidjela u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ljubljanka, sjedište FSB-a u Moskvi
Niz nejasnih zakona
Nakon što je bacio na koljena tradicionalne medije tijekom prvih dvaju mandata Vladimira Putina, ruski parlament usvojio je niz nejasnih zakona koji se kreću od bizarnih do drakonskih. Ti zakoni podijeljeni su na dvije široke kategorije, rekla je Rachel Denber, zamjenica ravnatelja Odjela za Europu i Središnju Aziju u Human Rights Watchu. S jedne strane imaju navodnu svrhu u sprječavanja ekstremizma, a s druge strane imaju svrhu provođenja konformizma, kulturnih normi i tradicionalnih vrijednosti, pod krinkom zaštite djece i obitelji te štićenja moralnost, tvrdi Denber.
Nacionalna zabrana tzv. "gej propagande" (bilo kakva rasprava o LGBTQ problemima koja se tiče maloljetnika) stupila je na snagu, izvješćivanje o samoubojstvima počelo se snažno cenzurirati, a nevladine organizacije koje primaju strana sredstva i sudjeluju u političkim aktivnostima etiketirane su kao strani agenti. Prema zakonu iz 2013. godine, ljudi za koje se smatra da vrijeđaju osjećaje vjernika mogu završiti u zatvoru. Ranije ove godine Putin je potpisao dva nova zakona koja nameću novčane kazne za širenje lažnih vijesti ili pokazivanje otvorenog nepoštivanja vlasti.
"Koliko vam je potrebno nejasnih načina progonjenja ljudi zbog toga što govore stvari koje vam se ne sviđaju?", upitala se Tanya Lokot, asistentica na Sveučilištu Dublin, koja proučava internetske slobode i upravljanje u Rusiji. Stručnjaci sumnjaju da ruske vlasti imaju kapacitet ili namjeru provođenja tih zakona u cijelosti i širom zemlje. Ali oni imaju negativan učinak. Zakoni su dovoljno nejasni da ih vlasti mogu upotrijebiti kako bi gonile bilo koga za stvari koje su izrečene na ili izvan mreže. "Mnogo je lakše kada držite ljude na prstima i kada ne znaju što očekivati od vas, puno je lakše pokušati ih kontrolirati", rekla je Lokot.
I dok je ogroman sustav kineske cenzure u koraku s razvojem interneta, Rusi ih prate. "Konačno počinju shvaćati što je internet i kako funkcionira - da to nisu samo sadržaji i tokovi informacija, nego i infrastruktura. I da biste kontrolirali rusku mrežu, također morate kontrolirati infrastrukturu", tvrdi Lokot. Ruske vlasti traže sve veću kontrolu podataka i mreža, tako da su zakoni postali sve više tehnički. Prema zakonu koji je donesen 2017. zabranjene su virtualne privatne mreže, koje mogu skrivati aktivnosti pregledavanja i usluge anonimnih poruka.
Ruski predsjednik krenuo je u obračun s internetom
Nova politika prema Tinderu
Kao dio nove politike prema Tinderu, ured Roskomnadzora priopćio je kako će dodati aplikaciju u registar "operatora diseminacije informacija", koji uključuje usluge slanja poruka. Stranice ili aplikacije koje se pojavljuju na popisu moraju najmanje šest mjeseci pohranjivati razmjene poruka korisnika na poslužiteljima u Rusiji. Također moraju na zahtjev predati informacije sigurnosnim službama.
U četvrtak je ruska tiskovna agencija TASS citirala Alexandera Zharova, koji vodi Roskomnadzor, rekavši kako je Tinder naveo da je spreman pružiti podatke ruskim sigurnosnim agencijama, međutim iz Tindera nisu željeli komentirati cijelu situaciju za Foriegn Policy. Nate Schenkkan, direktor specijalnog istraživanja u Freedom Houseu, izjavio je kako zapadne tvrtke trebaju biti oprezne pri suradnji s ruskim vlastima po tim pitanjima. "Svaki zahtjev treba ispitati u pogledu vjerojatnosti njegove uporabe u političkom progonu ili drugim zlouporabama", kazao je.
Ruski zakoni postavljaju zabrinjavajuća pitanja za zapadne tehnološke tvrtke jer se kod kuće suočavaju sa sve većom pažnjom koja je usmjerena prema zaštiti korisničkih podataka. U prosincu 2018. godine, Apple, koji se u Sjedinjenim Američkim Državama pozicionirao kao zagovornik privatnosti korisnika, nagovijestio je da će se pridržavati zakona o pohranjivanju ruskih korisničkih podataka na poslužiteljima u zemlji, što potencijalno sigurnosnim službama osigurava pristup privatnim podacima tisuća ruskih konzumenata Applea.
Taoci vlastite politike
Kada je u 2016. godini zabranjen LinkedIn, to se tumačilo kao upozorenje većim tvrtkama o rizicima nepoštivanja zakona. Ostaje za vidjeti kako će se to odviti u slučaju tehnoloških divova kao što su Facebook i Twitter koji šute o svojim planovima. Moskva zasigurno želi da te tvrtke poštuju ruske zakone, ali će se suočiti s otporom ako ih pokuša zabraniti.
Tatiana Stanovaya, osnivačica tvrtke za analizu rizika R.Politik, rekla je kako je Kremlj postao taocem vlastite politike kada je riječ o odnosu prema tehničkim titanima. "Kremlj ne želi zabraniti Facebook. Mislim da postoji razumijevanje da je nova generacija Rusa odrasla i da žive na internetu“, rekla je. "Ako bi ga blokirali, moglo bi doći do revolucije".
