Pritvor je određen za sve osumnjičene, javlja N1 navodeći kako je jedan od razloga za određivanje mjera pritvora taj što sud vidi potencijalnu opasnost od bijega, jer svi uhićeni imaju putovnice BiH, ali i Hrvatske. Drugi glavni razlog za određivanje mjera pritvora leži u činjenici da je moguć utjecaj na svjedoke koji bi se u sljedećoj fazi trebali ispitati.
Ranije danas, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović reagirala je na uhićenje na području Orašja, kao i optužnice protiv hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini te Srbiji. Potvrdila je kako postoji mogućnost da se za danas sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Također je kazala kako je zatražila izvješća o slučaju svih relevantnih službi te kontaktirala sa članom predsjedništva BiH Čovićem.
Predsjednica smatra da bi kao prvi korak možda bilo dobro da se sastanu državna vodstva Hrvatske i BiH, što je moguće prije, da vide i razmotre problem, te "da ne dopustimo da on bude prepreka, kako bilateralnim odnosima i prijateljstvu, ali ni putu BiH u članstvo EU-a i, nadam se, i NATO-a, te da se usredotočimo na ono što je doista bitno u BiH danas.“
Zločin protiv čovječnosti i ratni zločin
Na području Orašja u ponedjeljak su uhićeni Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51).
''Osobe su lišene slobode zbog postojanja sumnje da su u razdoblju od svibnja 1992. do srpnja 1993. godine, na širem području Orašja, počinili kaznena djela zločina protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika'', priopćeno je tada iz SIPA-e.
Osumnjičeni se terete da su kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražara u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od mjeseca travnja 1992. pa do mjeseca srpnja 1993. godine. Osumnjičeni se terete za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH.
