Kina je u ponedjeljak organizirala dan veliki vojnih vježbi oko otoka Tajvana, kojeg smatra svojim teritorijem. Kako javlja CNN, oko otoka je letio rekordan broj borbenih zrakoplova - njih 153.
Tajvan je potez osudio kao "nerazumnu provokaciju", no napetost je dodatno porasla dva dana nakon. Vlada u Pekingu izjavila je da Kina ne isključuje uporabu sile nad Tajvanom, piše Reuters. "Spremni smo težiti perspektivi mirnog ponovnog ujedinjenja s najvećim naporima, ali nikada se nećemo obvezati na odricanje od uporabe sile", poručio je glasnogovornik kineskog Ureda za tajvanske poslove Chen Binhua. Pripomenuo je da se upozorenje odnosi na uplitanje "vanjskih sila" i malog broja tajvanskih separatista, a ne velike većine naroda koji živi na otoku.
Geopolitički analitičar Denis Avdagić za Danas.hr kaže da situacija zasad nije opasnija nego inače, ali jedan detalj je sve zakomplicirao.
Važnost američkih izbora
"Kina je vrlo jasno poručila da ne isključuju vojno zauzimanje otoka jednog dana. To bismo preveli na način - ako ne milom, onda silom. Ono što je zapravo zakompliciralo situaciju je izostanak javne podrške Donalda Trumpa, republikanskog kandidata na američkim izborima. Trump je u intervju odbio dati jasan odgovor bi li, kao predsjednik, pružio zaštitu u slučaju napada Kine", objašnjava Avdagić.
Ishod američkih izbora, koji se održavaju za manje od tri tjedna, osjetit će se po cijelom svijetu. "Kao analitičari, i druge svjetske krize gledamo u kontekstu mogućeg novog-starog predsjednika Trumpa. Između ostalog, po pitanju i onoga što će se događati po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, ali i bliskoistočne krize", dodaje Avdagić.
Pitanje Tajvana
Demokratska progresivna stranka (DPP) ranije je ove godine odnijela treću uzastopnu pobjedu na izborima. Između ostalog, promiču zaseban nacionalni identitet i Tajvan smatraju odvojenim od Kine. Istraživanja Pew Research Centera pokazala su da izuzetni mali postotak ljudi u Tajvanu (3 posto) sebe smatraju Kinezima. Nešto manje od trećine (28 posto) navode da su Tajvanci i Kinezi. Međutim, većina, odnosno 67 stanovnika, sebe prvenstveno smatra Tajvancima.
"Postoji određeni dualitet u identitetu. S obzirom na to da se stanovnici rađaju i odrastaju na otoku, mislim da je on veliki i neizbježni dio njihovog identiteta. Naravno, i kineski identitet je tu - oni ga nisu izbrisali, nisu pobjegli iz njega. Kina je gradila i održala politički dualitet", napominje Avdagić.
Naš sugovornik spominje i slučaj Hong Konga: "Mislim da je svima vidljivo da Hong Kong danas nije ono što je bio prije. Kina polako guta njihov samostalni identitet i politički put koji su imali kao dio britanske krune."
'Svijet bi patio'
Kina ne isključuju silu, a Avdagić smatra da bi taj potez, ako do njega dođe, imao utjecaj na cijeli svijet. "Na Tajvanu se proizvode čipovi, to je ključna čip destinacija. Nedavno smo vidjeli malu krizu globalnog nedostatka čipova koja je uzrokovala puno problema automobilskoj i brojnim drugim industrijama. To utječe i na rast cijena tehnoloških proizvoda, a time i svega ostaloga", govori nam Avdagić.
Analitičar pojašnjava da je globalni kontekst potencijalnog napada jasno vidljiv. "To bi posve poremetilo odnose velikih sila, prije svega SAD-a i Kine. Čak i s Trumpom kao predsjednikom, odnosi s Kinom više nikada ne bi bili isti. Odnosi susjeda prema Kini bi se duboko promijenili. Bojim se da bi svijet patio od takve odluke. Možemo reći da je Kina bila strpljiva, a najbolje za sve je da to ostane i dalje", zaključuje Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO: Kina započela 'ratne vježbe', Tajvan odgovorio! Objavili snimku svojih snaga u akciji
