"80 posto populacije koristi kontracepcijska sredstva kako ne bi imali više od dvoje djece. Isti postotak ljudi cijepi svoju djecu, a 90 posto djece ide u školu i živi u kućanstvima koja imaju struju. Šest od sedam ljudi živi pristojnim životom, a tek jedan u krajnjoj bijedi", pojasnio je Rosling gostujući u programu britanskog Chanell 4.
Najveći problem je nekontrolirana urabnizacija
Na pitanje voditelja je li migrantska kriza ovoga trenutka najveći globalni problem, Rosling odgovara da to jest veliki problem, ali da većim problemom ubrzanu i nekontroliranu urbanizaciju, odnosno masovne selidbe ljudi u velike urbane sredine.
Govorimo o velikom broju izbjeglica kojima UNHCR osigurava 1 funtu dnevno. No tek pet posto njih kreće put zapadnih zemalja poput Njemačke ili Švedske gdje se za njih dnevno izdvaja 50 puta više. Najveći broj izbjeglica ne odlučuje se na taj put jer nemaju sredstava za takvo što, pojašnjava Rosling.
Danas su izbjeglice trošak, sutra će biti dobit
"Sada se izbjeglice čine teretom i troškom za naše zemlje, no u budućnosti oni će biti naš dobitak. Mi moramo pomoći tim ljudima", rekao je Rsling navodeći kao primjer Zlatana Ibrahimovića, izbjegličko dijete iz BiH koji je postao ponajbolji europski nogometaš ili kako ga je Šveđanin Rosling nazvao "naš heroj".
Rolsing se čudi načinu na koji izbjeglice dolaze do obala Europe, držeći da Europa ne postupa pametno i racionalno.
"Karta za trajekt između Turske i Grčke košta 20 eura i može se kupiti preko interneta. Zašto izbjeglice plaćaju puno više da bi riskirali živote vozeći se čamcima", pita se on dodajući kako ne vjeruje da iza toga stoje tek krijumčari ljudima već da je to jedna od načina na koji se financira Islamska država.
Mediji trebaju ljudima iznijeti činjenice
Što se tiče statističkih podataka na kojima temelji svoje tvrdnje o svijetu koji je "bolje mjesto za život nego što je ikada bio", kaže kako nije stvar u tome hoće li se političari više baviti tim činjenicama, već javnost.
"Odgovornost je na akademskoj zajednici, medijima i javnosti općenito da ljudima kažu što činjenice doista govore", zaključio je Rosling.
A evo nekih koje on iznosi:
Demokracija je u modi: sve je manje autokratskih režima u svijetu.
Početkom 20. stoljeća samo 10 posto svjetske populacije živjelo je u demokracijama, a dans u njima živi više od 50 posto.
Srednja klasa je već nego ikad.
Unatoč globalnoj krizi, države s nižim primanjima hvataju prikjljučak s bogatima.
Postajemo produktivniji, što znači da manje vremena provodimo a poslu
Siromaštvo je u najbržem opadanju u ljudskoj povijesti
Glad se u svijetu smanjila za 39 posto od 2000. godine
Očekivana prosječna životna dob početkom 19 stoljeća bila je ispod 50 godina, danas je u većini svijeta dosegla 70 godina.
Nedostupnost zdravstvene zaštite je sve manja, a smrtnost djece je drastično smanjena.
Od ebole je početkom prošloga stoljeća umiralo i po 2,5 milijuna ljudi godišnje, danas u slučajevima epidemije tek nekoliko tisuća.
