Iako bi cjepivo trebalo biti politički neutralno ono širom svijeta biva raspodijeljeno prije svega prema političkim i geostrateškim sferama utjecaja.
"Kada je riječ o cjepivu postoje dvije filozofije - istočna i zapadna. Imamo istočno, političko cjepivo, a zapadno imamo ekonomsko. Oba imaju isti medicinski cilj, ali potpuno različite političke ciljeve. Istočno je državno u svim aspektima, od planiranja, preko istraživanja do proizvodnje i distribucije. Istočno cjepivo se dijeli na osnovu interesa vanjske politike, znači ono je čisto geopolitički instrument. Na Zapadu pak imamo situaciju da smo svi mi, pa i šefovi država i vlada ovisni o privantnim farmaceutskim kompanijama i ono stoga nije direktno političko", rekao je Igor Pellicciari, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Urbino i LUISS u Rimu za DW.
I pristup cijepljenju je drugačiji, primjerice SAD, Velika Britanija, kao cijela EU, nastoje najprije obaviti cijepljenje vlastitog stanovništva, dok Rusija trenutno izvozi svoje cjepivo Sputnik V u više od 50 zemalja, a Kina u 27 zemalja.
"Imam osjećaj da je Zapad malo zaspao ili je pak previše ovisan o privatnim farmaceutskim kompanijama", kaže Pellicciari.
"No za godinu dana ćemo svi imati cjepivo. Situacija će biti kao sada s maskama, koje danas imamo na svakom uglu. No u ovom trenutku imamo geopolitički jaz i mislim da je sada politički problem na strani Zapada", objašnjava Pellicciari.
Što se tiče ruskog cjepiva objasnio je da tu nema veze sa kvalitetom cjepiva već da je riječ o političkom problemu: "Tu moramo otvoreno reći da ako postoji problem sa ruskim cjepivom, onda je to zato što je ono rusko i ništa drugo."
Kada je riječ o globalnoj vakcina-diplomaciji i njenim učincima na Zapadni Balkan, Pellicciari kaže da Rusija i Kina tu preuzimaju geopolitičku prednost: "Zanimljivo je to što se dešava na Zapadnom Balkanu gdje su donatori uvijek bili EU ili Sjedinjene Američke Države. Njih odjednom nema, a pojavljuju se Rusija i Kina. Nije iznenađujuće da Rusija i Kina igraju tu igru, ali je iznenađujuće da se Zapad nije pojavio na početku utrke. To će se morati riješiti ukoliko se želi održati ravnoteža u sadašnjim međunarodnim odnosima", kaže profesor koji se u svom radu posebno bavi međunarodnom pomoći i njenim efektima.
Tužno je, zaključuje on, da se neriješeni problemi lome na leđima civilnog stanovništva, ali ovaj put ne samo na Balkanu, na što smo navikli, već, kao što se vidi, i u cijelom svijetu.
