Lučki grad Mariupolj pretrpio je najteža bombardiranja otkako je Rusija započela rat u Ukrajini. Lokalne vlasti tvrde da je ondje poginulo više od 5000 civila, a da je 90 posto infrastrukture potpuno uništeno.
Ipak, čini se kako Vladimir Putin s razlogom iskaljuje bijes na tom gradu na obali Azovskog mora. Naime, ispod mariupoljskih ruševina završava "ukrajinski štit", geološka formacija koja se proteže središtem zemlje sve od granice s Bjelorusijom. U tim drevnim stijenama skrivene su naslage visoko-vrijednog minerala litija. Najveća nalazišta otkrivena su upravo na području oko razorenog grada, piše portal Renewable Matter.
"Ovo možda nije glavni razlog invazije, ali nedvojbeno je rudno bogatstvo Ukrajine jedan od razloga zašto je ova zemlja toliko važna za Rusiju", rekao je Rod Schoonover, bivši direktor Odjela za okoliš i prirodne resurse američke Nacionalne obavještajne službe.
Stranci već zakaparili terene
Litij se danas koristi u ogromnim količinama, poglavito za proizvodnju litijskih ili litij-ionskih baterija i akumulatora. Bez litija nema mobitela, laptopa, električnih automobila. Uz to služi za polimerizaciju elastomera u građevinarstvu te organske sinteze u farmaciji i agrokemijskoj industriji. Zemlje koje ga prodaju vrte milijarde dolara, pa se kolokvijalno naziva "novom naftom". Ne čudi onda što bi se zbog tog minerala mogli voditi ili se već vode ratovi.
Ukrajinski litij je privukao pozornost svjetske industrijske javnosti još prošlog studenoga, nakon što je australska tvrtka European Lithium izvijestila kako je na korak do ostvarivanja prava na dva obećavajuća nalazišta litija u Donjeckoj oblasti, gdje se nalazi i jedna od dvije odmetnute proruske pokrajine, ali i u Kirovogradu u centralnoj Ukrajini. Nešto kasnije je kineska tvrtka Chengxin Lithium, baš u Ukrajini dobila svoj prvi depozit litija u Europi.
"Budući da nema razvijenih ležišta, sumnjam da su resursi litija motivacija za napade na jugoistoku", kaže Schoonover te upozorava da bi rezerve litija sigurno bile od koristi za Kremlj, ako istok Ukrajine padne u ruske ruke.
Vrijedna nalazišta
Iako većina rudnika u Ukrajini ima litijeve minerale zagađene fluorom, tamošnji geološki zavod proveo je brojna istraživanja u proteklih 20 godina te otkrio nekoliko područja s vrlo visokim potencijalom.
"Vrlo drevne stijene za koje su zainteresirani proizvođači litija su pegmatiti koji sadrže spodumen – mineral koji industrija preferira. Ove stijene nemaju zagađujuće metale kao što su olovo, cink i kadmij, ali sadrže silikate koji se kao otpadni materijal mogu prodati keramičkoj industriji. Ukratko, ništa se ne baca", objašnjava talijanski geolog Andrea Dini i dodaje da Ukrajina i Srbija vjerojatno imaju najveći potencijal za vađenje litija u cijeloj Europi.
Inače, u Ukrajini se nalazi 10 posto svjetskih rezervi željeza, šest posto titana i 20 posto grafita. Rusima bi mogao biti zanimljiv i 400 milijuna godina star sedimentni bazen u blizini rusko-ukrajinske granice u kojemu se nalaze ogromne količine ugljena i metana. Uz to, kamenolomi u regiji Donbas zadovoljavaju četvrtinu potreba talijanske keramičarske industrije za sirovinama.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
