Cijene nafte u Hrvatskoj drastično danas su ponovno drastično porasle, najavljuju se i rast cijena plina u travnju, a rast cijena proizvoda koje svakodnevno kupujemo u trgovinama više je teško i pratiti.
Bauk inflacije, odnosno rasta cijena, događa se u cijeloj Europi, a Politico piše kako posebno pogađa središnju i istočnu Europu gdje Vlade pokušavaju umiriti gnjev građana zbog rasta cijena, u prvom redu hrane, dok drugi tvrde da političari uvode mjere koje podsjećaju na eru komunizma.
Problem za istočnu i središnju Europu je veći nego za zapadni dio Europske unije iz jednostavnog razloga - plaće i kupovna moć građana bogatog zapada na višoj su razini nego na istoku pa onima s manjim plaćama porast cijena teže pada.
Veliki porast cijena hrane
U studenom, posljednjem mjesecu za koji se mogu usporediti podaci, prosječne cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU su porasle 2,9 posto na godišnjoj razini. No, kako piše Politico, u mnogim državama središnje i istočne Europe taj rast je bio gotovo dvaputa veći - 5,4 posto u Mađarskoj, 6,1 posto u Poljskoj, 6,2 posto u Rumunjskoj, a 6,8 u Bugarskoj. U Hrvatskoj je taj postotak bio 5,6 posto.
Uz to što je inflacija problem sama po sebi, ona je i mnogim liderima država došla u kritičnom trenutku. Mađarski premijer Viktor Orban u travnju izlazi na izbore protiv, nakon dugo vremena, ujedinjenog oporbenog bloka, dok se u Poljskoj vladajuća stranka Pravo i pravda priprema za izbore sljedeće godine, ako im se koalicija s nepredvidljivim partnerima ne raspadne i prije.
Uveli kontrolu cijena pa ih optužili za komunizam
U takvoj situaciji, politički vođe su posegnuli za novim zakonima i uredbama koje uključuju i kontrolu cijena. Tako je Orban prošle srijede objavio da će cijene šećera, brašana, mlijeka, jestivog ulja i pilećih prsa vratiti na razinu koje su imale u listopadu. Taj kontroverzan potez objasnio je zaštitom mađarskih obitelji. "Maraska mora ići naprijed, a ne natrag", kazao je Orban. Pretendentice na mjesto u Europskoj uniji, Srbija i Sjeverna Makedonija, već su ranije privremeno 'zamrznule' cijene proizvoda kao što su kruh, šećer i suncokretovo ulje.
No, kritičari tvrde da su to ekstremne mjere. Nakon što je u Poljskoj zastupnik vladajuće stranke iznio stav da se trebaju regulirati cijene namirnica tipa kruh, šećer i brašno, naišao je na kritiku da se zalaže za mjere koje su uvođene tijekom komunističke vladavine. Poljska Vlada ubrzo se distancirala od te ideje, a taj zastupnik se branio da je to bio njegov prijedlog oko kojeg se nije konzultirao s Vladom.
Državni tajnik u rumunjskom Ministarstvu poljoprivrede Marius Micu prošle godine je kazao da Vlada razmišlja o "intervencijama", ali i dodao da je "teško intervenirati na slobodnom tržištu".
Orbanov oponent na predstojećim travanjskim izborima Péter Márki-Zay je najavu uvođenja kontrole cijena dočekao s porukom da je to sada "malo prekasno" i još dodao kako je to priznanje da je mađarsko gospodarstvo u "tragičnom stanju".
I u Hrvatskoj je Vlada krajem prošle godine posegla za uredbom kako bi limitirala cijene nafte. No, ta mjera je istekla, kratko je cijena goriva bila ispod toga limita, da bi sada opet dosegla rekordne razine.
No, činjenica je da su vlasti ograničene po pitanju mjera kojima bi pokušali sniziti cijene hrane jer do njih dolazi zbog velikog broja faktora - od vremenskih prilika pa do problema u globalnoj opskrbi.
Situacija će biti još i gora...
A stručnjaci procjenjuju da će se situacija još i pogoršati u narednim mjesecima.
Kao što je već spomenuto, problem je u regiji posebno izražen jer, iako je cijena hrane među nižima u Europi, građani iz tih država troše mnogo veći udio svojih plaća na hranu nego je to u zapadnoj Europi. U Poljskoj i Mađarskoj je to 16 posto, 10 posto u Bugarskoj, a čak 25,1 posto u Rumunjskoj, dok je prosjek EU 2020. godine bio 13,5 posto.
UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu izvijestila je da je u 2021. godini cijena hrane došla na rekordnu razinu u 10 godina, što se pripisalo povećanoj potražnji i ograničenoj ponudi nekih proizvoda, često izazvanih zbog bolesti životinja, kao što je afrička svinjska gripa i ptičja gripa, kao i zbog nedostatka radnika zbog pandemije i ekstremnih vremenskih prilika u najvećim proizvođačima.
Na sve se nakalemila i energetska kriza u Europi
U središnjoj i istočnoj Europi situacija je još i gora zbog energetske krize koja do neba podigla cijene plina, što je, pak, podiglo troškove poljoprivrede. I prerađivači su pogođeni višim cijenama energije pa su i njihovi troškovi narasli. A situacija bi se mogla još i pogoršati. Glasnogovornik češkog Ministarstva poljoprivrede Vojtech Bily da bi ove ili sljedeće godine moglo doći do još većeg rasta cijena jer nekim proizvođačima istječu dugogodišnju ugovori o nabavi energije po određenim cijenama. Koje će se, po svemu sudeći, u narednom razdoblju dodatno podići.
Kako bi se borile protiv inflacije, Poljska, Rumunjska i Češka razmišljaju o spuštanju stope PDV-a za struju i plin, što bi direktno dovelo do snižavanja troškova, kako proizvođača, tako i građana. Poljski premijer Mateusz Morawiecki, također, želi potpuno ukinuti PDV na hranu i umjetno gnojivo.
Prošlog mjeseca ministri financija EU odlučili su da, pod određenim okolnostima, Vlade smiju ukinuti PDV na hranu, a Morawiecki sada traži odobrenje Bruxellesa da uvede tu mjeru i prije nego i službeno stupi na snagu, piše Politico.
