Njena stranka, koja je bila druga po broju glasova na prijevremenim izborima 28. listopada, krenula je prije dva tjedna u koalicijske pregovore sa Strankom neovisnosti, glavnim partnerom u sadašnjoj vladajućoj koaliciji, i Naprednom strankom.
Trenutni premijer Bjarni Benediktsson iz desne Stranke neovisnosti objavio je održavanje prijevremenih izbora u rujnu, nakon što je na vlasti bio manje od godinu dana, jer je zbog skandala u koji je bio upleten njegov otac jedna od stranaka istupila iz vladajuće koalicije.
Nordijski otok s 340.000 stanovnika financijska kriza 2008. najteže je pogodila. No zahvaljujući brzom turističkom napretku postigao je vrlo brzo izniman gospodarski skok.
Stvaranje široke koalicijske vlade mogao bi donijeti okončanje političke nestabilnsti izazvane nizom skandala.
Ovo su drugi prijevremeni izbori na Islandu u nekoliko godina. Posljednji su održani u listopadu 2016. nakon javnog gnjeva građana zbog curenja dokumenata koji su pokazali da su bivši premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga imali offshore tvrtku na Britanskim Djevičanskim Otocima. Gunnlaugsson je dao ostavku u travnju 2016., te je odbacio bilo kakvu krivnju.
Neki članovi Lijevog zelenog pokreta kritizirali su plan stranke da uđe u koalicije s Benediktssonom i njegovom Strankom neovisnosti, a dvoje ih nije podržalo novu koaliciju. Tri nove valadjuće stranke tako će imati 33 u parlamentu od 63 zastupnika.
Buduća premijerka, 41-godišnja Jakobsdottir kampanju je temeljila na obećanju o vraćanju povjerenja u vladu i povećanju javne potrošnje.
Iako se Lijevi zeleni i Stranka neovisnosti slažu da su potrebna ulaganja u socijalnu skrb, infrastrukturu i turizam, razilaze se oko pitanja kako ih treba financirati.
Lijevi zeleni žele javnu potrošnju financirati dizanjem poreza za bogate, nekretnine i moćnu ribarsku industriju, dok Stranka neovisnosti kaže da želi infrastrukturu financirati uzimanjem novca iz bankarskog sektora.
Bjarni Benediktsson će u novoj vladi biti ministar financija.
