Anders Tegnell glavni je švedski epidemiolog i autor jedinstvenog modela borbe protiv koronavirusa. Naime, Šveđani su tijekom prvog vala zaraze imali vrlo blage restriktivne i epidemiološke mjere; škole su radile, ugostiteljski objekti također, a ljudi su bili na ulicama. To se ubrzo pokazalo kontraproduktivnim, jer se broj zaraženih i umrlih rapidno povećao. No, Tegnell je inzistirao na svom epidemiološkom modelu, a Šveđani su slušali njegove upute i tijekom ljeta došlo je do obrata. Iako, Tegnell se ne opušta.
"Brzo pronalaženje i izoliranje novih slučajeva zaraze koronavirusom putem testiranja i praćenja kontakata bit će ključ uspjeha ili neuspjeha u sljedećoj fazi pandemije. Kad uđemo u drugu fazu, ključno će biti brzo pronalaženje potencijalnih novih žarišta", rekao je Tegnell u intervjuu za The Local.
Njegova oštra izjava uslijedila je nakon što je tijekom srpnja broj testiranih osoba pao za 34 posto u odnosu na lipanj. Istovremeno, Agencija za javno zdravlje Švedske pozvala je zaražene Šveđane da ubuduće sami pomognu u pronalaženju kontakata umjesto da to rade liječnici ili epidemiolozi. Sa smanjenjem testiranja započeo je i nagli pad broja novozaraženih osoba. Podaci na Our World In Data pokazju da je Švedska krajem svibnja imala najveći broj umrlih u odnosu na broj stanovnika u sedmodnevnom razdoblju. No, u tri tjedna u srpnju taj je broj sa šest pao na svega 0,28 slučajeva na milijun stanovnika. Zanimljivo, Tegnell je tada bio na godišnjem odmoru.
"Kad sam otišao, bili smo na tom svojevrsnom platou. No, tijekom ta tri tjedna, počeo je taj rapidni pad broja novozaraženih. A zašto se to dogodilo baš tada i zašto je to bilo tako naglo i brzo, teško nam je potpuno shvatiti. Bilo je to nakon završetka škole i negdje na polovini godišnjih odmora većine Šveđana. Vjerujemo da je to na neki način povezano s povećanim brojem imunih ljudi u populaciji, no koliko je to značajno, zapravo ne znamo", ustvrdio je epidemiolog.
Obrnuti procesi
Dok su zemlje diljem svijeta uvodile karantene kako bi održale brojeve zaraženih i preminulih niskim, Švedska se nije odlučila na zatvaranje, što je dovelo do toga da je COVID-19 u toj zemlji dosad odnio 5763 života, odnosno pet puta više nego u Danskoj, Norveškoj i Finskoj zajedno. No, svijet se otvorio, krenuo prema švedskom modelu i brojevi zaraženih i preminulih su počeli drastično rasti. U Švedskoj se, pak, istovremeno događa obrnuti proces.
"Podaci u Švedskoj pokazuju da možete doći do rapidnog pada broja zaraženih i bez lockdowna. Kakva će situacija biti dugoročno još ne znamo, mislim da je sada sve još neizvjesnije nego što je bilo prije", rekao je Tegnell pohvalivši se da je, nakon katastrofalne greške s preblagim mjerama u domovima za starije, situacija i ondje puno bolja: "Gotovo da nemamo novih slučajeva u domovima, a to smo postigli i puno prije ovog znatnog pada novozaraženih tako da je to dokaz da je moguće, čak i u provedbi strategije poput naše, u velikoj mjeri držati virus izvan domova."
Iako je priznao kako je proteklog tjedna zabilježen rast novooboljelih u populaciji od 19 do 30 godina starosti, Tegnell ne brine. Ne zabrinjava ga niti mogućnost drugog vala zaraze, a ako do njega i dođe, smatra da neće biti toliko snažan i smrtonosan kao na proljeće.
"Čini mi se da će najvjerojatniji scenarij biti da će se virus širiti među populacijom, ali nižim intenzitetom, nadam se nižim nego što je to sad slučaj. Ali opet, uvijek postoji rizik od izbijanja žarišta. Ne vjerujem da ćemo imati baš velika žarišta, ali vjerojatno će biti nekih klastera koje sada vidimo i u drugim državama. Stoga mislim da je vrlo važno da sve naše regije budu dobro pripremljene za brzu identifikaciju i sanaciju tih žarišta kako se zaraza ne bi dalje širila", pojasnio je i dodao da bi u takvoj situaciji strože mjere trebale biti uvedene na lokalnoj razini: "Mislim da će lokalne mjere biti budućnost u mnogim državama. S obzirom da smo dosad ustanovili da je ova zaraza prilično lokalnog karaktera, nema puno smisla uvoditi u takvim situacijama restrikcije koje bi utjecale na cijelu državu."
Moguće stvaranje imuniteta krda
Smatra i da stalno mijenjanje pravila stvara bespotrebnu pomutnju te ističe kako ne namjerava ukidati rijetke restrikcije koje ima Švedska - zabranu okupljanja više od 50 osoba i zabranu posjeta domovima za starije; jer bi to samo poljuljalo povjerenje javnosti i dovelo do negativnih posljedica.
Dodao je i kako je od početka pandemije naučio, zajedno s kolegama i medicinskim osobljem u zemlji, koliko je COVID-19 nepredvidljiv u načinu svog širenja, ali i u oboljenjima koje stvara. Osvrnuo se i na rezultate istraživanja Karolinska instituta s kraja lipnja, koji pokazuju da bi broj ljudi koji su preboljeli zarazu koronavirusom možda mogao biti i dvaput veći od broja pozitivnih na testiranju. Iako je teza da su oni razvili imunitet putem T-stanica, Tegnellu je sumnjiv uzorak koji je korišten u tom istraživanju.
"Čini mi se da je problem pronaći dobar uzorak u populaciji jer imate dramatično različite razine stečenog imuniteta kod različitih dobnih skupina ili u različitim dijelovima Stockholma... Tako da kod jedne grupe pronađete 4-5 posto, a kod druge 25 posto ljudi s nekom formom imuniteta. Činjenica da nismo u stanju doznati pravo stanje imunosti u populaciji meni predstavlja sve veću frustraciju", istaknuo je Tegnell i dodao da ako pad krivulje zaraženosti u Švedskoj znači porast imuniteta, a ne neki drugi neidentificirani faktor, to znači da je Švedska postigla značajnu razinu imuniteta.
"Podaci još nisu dovoljno pouzdani, ali to bi značilo da imamo negdje između 20 i 30 posto imunih, na nekim područjima možda i malo više, ali to je samo moje nagađanje", zaključio je švedski epidemiolog.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
