Britanska premijerka Theresa May će provesti vikend pokušavajući pronaći način da se izvuče Veliku Britaniju iz pat pozicije Brexita nakon što je parlament odbio njezin plan izlaska iz Unije treći puta za redom. Sa samo dva tjedna do isteka roka, ona i Parlament ostaju bez mogućnosti, piše CNN.
Posljedica izvanrednih izbora?
Možda će doći do četvrtog pokušaja glasanja koje bi trebalo uvjeriti zastupnike da podrže njezin prijedlog, ali ovaj put protiv blaže verzije Brexita kako bi se prisililo zastupnike na ovaj ili onaj način da daju svoju podršku. S obzirom na pat poziciju koju su zauzeli zastupnici, male su šanse da May može poraz pretvoriti u pobjedu za nekoliko dana, jedini izlaz iz ovoga - i onaj koji premijerka navodno razmatra je raspisivanje novih općih izbora u Velikoj Britaniji.
Prije dvije godine, inače oprezna premijerka iznenadila je sve raspivanjem izvanrednih izbora jer je željela osigurati potreban broj mandata za vlastitu viziju Brexita - i na kraju odbacila je svoju konzervativnu većinu. Svaki njezin poraz u Parlamentu otkada je potpisan sporazum s Europskom unijom, kao i stanje u Parlamentu nastalo je zbog katastrofalne odluke da se održe izbori i rezultati koji su proizašli iz izvanrednih izbora.
Održavanje još jednih izvanrednih izbora je veliki rizik za May, ali to ne znači da se to neće dogoditi. Prema kladionici Betfair, izbori prije Brexita su mogući.
Jedina opcija?
Prilikom svojeg obraćanja parlamentu nakon što je njezin prijedlog dobio 344 glasa protiv i 286 glasa za, premijerka Theresa May dala je naslutiti da bi opći izbori mogli biti mogući.
"Bojim se da smo dostigli svoj limit ovog procesa u ovom sazivu Doma", izjavila je britanska premijerka.
Laburistička stranka, pod njezinim čelnikom Jeremyjem Corbynom, već mjesecima poziva na održavanje izbore - osobito zato što bi mogli najbolje proći. Nasuprot tome, mnogi zastupnici Konzervativne stranke strahuju od gubitka još više mjesta nego u 2017. godine i potencijalno da gledaju kako Laburistička stranka postaje stranka s najviše zastupnika u Parlamentu. Izbori bi mogli zakomplicirati odlazak Therese May s mjesta premijerke, što je ona najavila prošle srijede kao dio njezine strategije da osigura što više glasova zastupnika njezine stranke. Hoće li ona kao predsjednica stranke sudjelovati na izborima, a zatim se povući ukoliko izgubi što bi dovelo do unutarstranačke borbe za čelnu poziciju?
Isto tako, smatra li ona da bi mogla pobjediti na izborima i konačno osigurati mandat za kojim ona žudi već dvije godine? Kako to ide, unutarstranačke borbe u njezinoj stranci već su započele s nekoliko kandidata koji se bore za pažnju medija. U tom slučaju, to bi moralo biti odgođeno.
Demokratski deficit
Postoji rizik, dakako - za Veliku Britaniju i za britansku politiku - da izbori 2019. godine ne bi ništa riješili, opet ne bi bio jasni pobjednik izbora i tako bi došlo do slične situacije u parlamentu. Ipak, postoji argument da bi izbori bili ne samo jedini izlaz iz sadašnjeg zastoja, nego i da bi bili u najboljem interesu zemlje. Evo zašto: Na izborima 2017. godine, Brexit je odigrao ključnu ulogu u kampanji, a ipak je priroda odlaska Velike Britanije iz Europske Unije još uvijek bila apstraktna. Političke stranke nisu raspravljale o detaljima Brexit ugovora, jer taj dogovor još nije bio na stolu. Kao takvo, biračko tijelo glasovalo je o mnogo širim pitanjima i vjerodostojnosti svake stranke i njihovog budućeg premijera.
Ta je neodređenost dovela do demokratskog deficita danas: političari su preuzimali ogromne slobode s rezultatom referenduma iz 2016. (koji, ne zaboravimo, bio je relativno blizu 52% do 48%) i rezultatima izbora 2017. i tumačenjem tih rezultata za vlastite ciljeve - tvrdeći da britanska javnost želi određenu vrstu Brexita.
Da su sada izbori, svaki predsjednik/ica stranke i njihovi programi trebali bi biti jasni o tome što bi Brexit značio kad bi osvojili vlast. Bi li to bila prilagođena verzija plana Therese May ili blaži Brexit koji uključuje carinsku uniju ili stalan pristup jedinstvenog tržišta EU? Novi izbori dali bi javnosti mišljenje o tome kakvu vrstu Brexita žele s obzirom na to koja stranka ima najveći broj osvojenih mjesta u Parlamentu.
Izbori
Čak i u slučaju da bi opet došlo do slične situacije u parlamentu, politička situacija bi dobila na jasnoći zbog broja osvojenih mjesta. Gotovo tri godine otkako je odlučeno na referendumu u lipnju 2016. godine, britanski političari nagađali su što žele njihovi birači.
Postoje indikacije o tome u istraživanjima javnog mnijenja, kao što su online peticija za povlačenje procesa izlaska koju je do sada potpisalo gotovo 6 milijuna ljudi i prosvjedi onih koji su za nastavak Brexita i onih koji žele još jedan referendum.
Međutim, nitko sigurno ne zna. Izbori bi dali priliku glasačima da kažu što želi i da omoguće mandat za blaži ili stroži oblik Brexita, izlazak s dogovorom ili bez dogovora, prekid izlaska, te bi omogućili Velikoj Britaniji da krene naprijed, u smjeru u kakvom žele ići sami građani Velike Britanije.
