Predsjednička kampanja u SAD-u svakim se danom sve više zahuktava. Joe Biden se povukao, tako da zasad Kamala Harris stoji Donaldu Trumpu na putu do Bijele kuće. Oči svijeta uprte su prema SAD-u jer s dolaskom Donalda Trumpa na vlast više ništa nije sigurno, a najviše u cijeloj toj situaciji zasigurno strepi Ukrajina.
Trump je u nekoliko navrata rekao da će u 24 sata okončati rat u Ukrajini, međutim u zraku je ostaje visjeti pitanje kako će će to ostvariti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski signalizira da je sada, po prvi puta od početka rata 2022., spreman na pregovore s Rusijom, čak i ako i ne povrate cjelokupni okupirani teritorij.
O utjecaju SAD-a na rat u Rusiji, ali i moguće primirje razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u SAD-u Božom Kovačevićem.
Pojavile su se tvrdnje da je Zelenski signalizirao spremnost na pregovore s Rusijom zbog mogućeg ponovnog dolaska Trumpa na vlast. Može li se to povezati s time?
"To se može povezati s tim, ali i općenito s porastom neraspoloženja birača u zapadnim zemljama zbog politika svojih vlada kojima se forsira rat u Ukrajini. Predsjednik Zelenski dao je izjavu o spremnosti za pregovore imajući u vidu i zajedničku izjavu samita NATO pakta. U toj izjavi se Ukrajini obećava članstvo u NATO savezu, ali nema nikakve naznake o tome kad bi se to moglo dogoditi niti kakav treba biti rezultat rata u Ukrajini. Prema tome, predsjednik Zelenski ispravno je zaključio da podrška u Ukrajini slabi. Pobjeda Donalda Trumpa na izborima mogla bi značiti promjenu američke politike prema Ukrajini. Trump je nekoliko puta rekao da bi on taj rat završio za 24 sata. Završiti rat u Ukrajini u tako kratkom roku moguće je jedino ako se Rusiji prizna dio njezinih teritorijalnih osvajanja, na drugi način nije moguće. Zapadni analitičari u posljednje vrijeme preporučuju američkoj administraciji da intenzivira vojnu pomoć Ukrajini kako bi Ukrajina uspjesima na terenu stekla povoljnu poziciju za pregovore. Prema njima cilj Ukrajine ne može biti oslobađanje svih okupiranih teritorija, nego eventualno povratak na stanje prije invazije 2022. godine. Ali to su sve nagađanja i špekulacije jer mi još uvijek ne znamo kako Trump zamišlja rješenje tog problema."
Mislite li da bi Zelenski bio spreman na kompromis u vidu područja koja Rusija traži?
"On je to izjavio komentirajući svoj razgovor s Donaldom Trumpom. Zelenski je rekao da se ukrajinska pozicija ne može svesti na to da će se Ukrajina boriti dok ne oslobodi sve teritorije. Iskazao je spremnost na stanovite kompromise, što ne znači odustajanje od okupiranih teritorija, ali ipak znači spremnost na sklapanje barem primirja. to bi primirje definiralo barem privremene granice između Rusije i Ukrajine."
Kako bi Ukrajinci prihvatili primirje i dogovor Zelenskog s Ukrajinom? Mislite li da bi ga smatrali izdajnikom? Glavni savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak izjavio je da bi potpisivanje sporazuma s Rusijom o zaustavljanju rata s Ukrajinom bilo ravno potpisivanju sporazuma s vragom.
"Sasvim je sigurno da bi određeni krugovi smatrali da je on izdajnik. Ali treba pogledati koliko je milijuna mladih ljudi sposobnih za vojsku pobjeglo iz Ukrajine. Oni se zauzimaju za to da Ukrajina pobijedi, ali bez njihovog sudjelovanja. Osim toga, ako se detaljno analizira politika Zapada, ponajprije Sjedinjene Američke Države od Ukrajine očekuju da pobijedi Rusiju i da time ostvari interese Zapada. Interes Zapada je da Rusija doživi strateški poraz. Dakle, Ukrajina je u toj koncepciji instrument za ostvarivanje zapadnih ciljeva. Ukrajina je 2022. godine u Istanbulu predložila tekst sporazuma o primirju koji je Rusija prihvatila, ali Zapad je Zelenskom zabranio da nastavi pregovore."
Rusi zbog toga nazivaju Zelenskog zapadnom marionetom.
"Jasno je da Zelenski ne može sam inicirati pregovore s pretpostavkom da se Ukrajina odriče dijela teritorija. Ali kako su mu njegovi zapadni saveznici naredili da ne smije pregovarati s Putinom sada mu isto tako mogu sugerirati da pregovara. Mogu pokušati utjecati na ukrajinsku javnost u tom smislu da pokažu da je to njihova inicijativa."
Rusija je također iskazala spremnost na pregovore pa čak i sa Zelenskim, iako su prvotno to odbijali. Čini se da je Rusiji najveći problem NATO?
"Rusiji je NATO stalno problem. Ona je taj rat i započela zbog toga što je Ukrajina najavila da će ući u NATO. Za Rusiju je jedini relevantni pregovarački partner Amerika. Rusija smatra da širenjem NATO saveza na istok Amerika ostvaruje svoje interese i zbog toga Rusi tumače da je rat u Ukrajini zapravo rat između Rusije i Amerike. Rusija je spremna na pregovore, ali pritom postavlja uvjete koje ni Ukrajina, ni NATO, ni općenito Zapad ne mogu prihvatiti. Samo ratne pobjede, odnosno ratni porazi imaju trajne međunarodne posljedice. Sovjetski Savez nije izgubio rat s Amerikom i s NATO savezom, nego se raspao odlukom svojih čelnika. Ruska federacija je pravna sljednica Sovjetskog Saveza i Ruska federacija danas traži da ona ima pravo na onakvu sferu utjecaja u Europi kakvu je imao Sovjetski Savez. To je ono nerealno u ruskoj politici. Rusija je 2021. godine Bidenu predložila promjenu sigurnosne arhitekture u Europi tako da se stvari vrate na stanje iz 1997. godine, prije nego što su istočnoeuropske zemlje ušle u NATO savez. To nije moguće. To je apsolutno nerealni zahtjev i zbog toga je ta ruska spremnost na pregovore više diplomatska strategija, a ne pravi interes da se doista pregovara."
Može li se reći da je Rusija u povoljnijem položaju i da joj pregovori nisu potrebni jer može dobiti rat?
"Rusija je svjesna svih problema u odnosima između zapadnih zemalja. Svjesna je napetosti u odnosima između Amerike i Europe, jer od tog rata Amerika ima korist, a Europa štetu. Svjesna je nesuglasica između pojedinih europskih članica NATO saveza i članica Europske unije. Uzmimo Slovačku i Mađarsku. I sve to Rusija želi iskoristiti. Ali ni Rusiji ne odgovara rat koji beskonačno traje jer to opterećuje njihovu ekonomiju i dovodi u pitanje socijalnu stabilnost. Ni Rusija ne može voditi rat u Ukrajini, a da ne provodi mobilizaciju. A ako Rusija počne provoditi mobilizaciju, onda će se i u Rusiji dogoditi ono što se dogodilo u Ukrajini da milijuni ljudi koji potpadaju pod ta pravila o mobilizaciji naprosto pobjegnu. Rusiji bi odgovaralo da se barem intenzitet tih ratnih događanja smanji. Primirje bi im osobito odgovaralo da se prekine ugrožavanje unutrašnjosti Rusije jer je više od 15 njihovih rafinerija pogođeno. Rusiji bi odgovaralo da se postigne primirje u Ukrajini, ali da se prizna aneksija tih teritorija, što za Ukrajinu nije prihvatljivo, nije prihvatljivo sa stajališta međunarodnog prava, a postoji i dodatan zahtjev Rusije da slobodna Ukrajina ne smije ući u NATO. To bi značilo da je NATO kapitulirao pred Rusijom i zbog toga je nekako neuvjerljiva njihova spremnost za pregovore ako postavljaju potpuno neprihvatljive uvjeti. Ali i Rusija se suočava s mogućim ozbiljnim problemima, što bi onda moglo promijeniti i njihovu strategiju."
Mislite li da je moguće potpisivanje primirja između Ukrajine i Rusije do predsjedničkih izbora u SAD-u, odnosno do studenog? Je li taj scenarij uopće realan i moguć?
"Kako sad stvari stoje, čini se da nije moguć. Ali ako bi došlo do neke nagle promjene stanja na bojištu, ako bi Rusija ostvarila neki veliki napredak, pretpostavljam da bi tad spremnost Zelenskog na pregovore bila veća. No, meni se čini da Ukrajina, Europa, NATO i Rusija s nestrpljenjem iščekuju rezultate američkih predsjedničkih izbora. Stvari će se nakon toga početi rasplitati."
Petrušev je NATO optužio za laganje, kaže da mu se ne može vjerovati jer se pozicionira kao regionalna sila, a želi zadržati utjecaj u regiji Indo-pacifika. Je li NATO licemjeran i slažete li se s njim?
"To je točna tvrdnja, u toj zajedničkoj izjavi govori se da NATO djeluje na načelima Ujedinjenih nacija i međunarodnog poretka uspostavljenog na pravilima. Međunarodni poredak uspostavljen na pravilima je u kontradikciji s Ujedinjenim nacijama. Povelja Ujedinjenih nacija kaže da odluke o sankcijama ekonomskim i vojnim može donositi samo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a u okviru tog poretka zasnovanog na pravilima Amerika si zadržava pravo da ona bez prethodne rezolucije Vijeća sigurnosti donesi odluku donosi odluke o sankcijama. Takve su sve odluke o ekonomskim sankcijama protiv Kine i protiv Ruske Federacije, kao i odluke o vojnim intervencijama u Iraku u Siriji i u Libiji. To je sve suprotno povelji Ujedinjenih nacija, dakle u jednoj rečenici NATO govori da istodobno zastupa dvije kontradiktorne stvari. NATO govori da je obrambeni savez, a dosad nije provodio ni jednu obrambenu operaciju, nego samo operacije izvan granica država članica NATO saveza i u tom sklopu treba razmatrati i proširenje djelokruga NATO-a na Pacifik. NATO je Sjevernoatlantski savez, ali zbog američko kineskog rivalstva Amerika inzistira da cijeli NATO bude angažiran i u pacifičkom bazenu. Dakle, NATO je bio stvoren da bi odvratio Sovjetski Savez od namjere da napadne Europu. To je izvorna svrha NATO-a, dakle odvraćanje, ali nakon raspada Sovjetskog Saveza, NATO je provodio samo ofenzivne vojne akcije izvan granica svojih država."
S obzirom na rivalstvo SAD-a i Kine te sukoba koji godinama ključa između Kine i Tajvana, mislite li da bi dolaskom Donalda Trumpa na vlast moglo doći do novih sukoba?
"Malo je vjerojatno, ali moguće je očekivati od Donalda Trumpa da on Tajvanu kaže - ako hoćete da vas mi branimo, vi nama to morate platiti. Tajvan to na neki način plaća kupujući američko oružje. Unatoč tome Tajvan se oslanja na sigurnosna jamstva Amerike. Vjerojatno bi se na temelju iskustva iz njegovog prvog mandata Trump mogao postaviti tako da Tajvan treba Americi plaćati u dolarima ako želi da Amerika bude jamac njegove sigurnosti. Treba reći da je podrška Tajvanu u sklopu američke antikineske politike i da je predsjednik Trump započeo sa serijom sankcija protiv Kine, a predsjednik Biden je samo nastavio tu praksu. Mogli bismo pretpostaviti da će u pogledu Kine, Trump samo zaoštriti politiku koju je već dosad provodio Biden.
Kakve bi posljedice mogao imati taj scenarij?
"Posljedice već osjeća cijeli svijet. Dakle, prekidanje ekonomske međuovisnosti između Kine i Sjedinjenih Američkih Država rezultira uvođenjem sankcija ili carina. Carine na kineske proizvode poskupljuju cijenu tih proizvoda na Zapadu. To se svodi na daljnje intenziviranje politike onemogućavanja pristupa Kine novim tehnologijama, ponajprije mikročipovima i slično. Dalje to znači prekidanje ovih preostalih lanaca opskrbe. U Europi ima problema s isporukom zrakoplova jer američke i europske tvornice ne mogu nabaviti sve ono što im je potrebno za proizvodnju tih zrakoplova. Možemo očekivati intenziviranje tog separiranja. Odnosno podjelu svijeta, uvjetno rečeno na kinesku i američku polovicu i ako ne bude izravnog vojnog sukoba, možemo očekivati novi Hladni rat."
Mislite li da je Kamala Harris poremetila račune Trumpu?
"Mislim da je jer je u duelu Trumpa-Biden, Trump bio mentalno i fizički vitalniji suparnik. Sad imamo situaciju u kojoj je žena u najboljim godinama koja očito u političkom i u retoričkom smislu napreduje i koja se suprotstavlja jednom starcu. Ako on nastavi s uobičajenim repertoarom svojih degutantnih uvreda mogao bi dobiti pitanja o svojoj mentalnoj i fizičkoj spremi."
POGLEDAJTE VIDEO: Bivši veleposlanik Božo Kovačević: Putin je već pristao na uvjete, ali je Zelenski odustao zbog pritiska Zapada
