Bivši predsjednički savjetnik Borisa Jeljcina i Vladimira Putina, Sergej Karaganov, ujedno i šef moskovskog think tanka Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku u intervjuu za New Statesman komentirao je rat u Ukrajini.
Karaganova se povezuje se s nizom ključnih ideja ruske vanjske politike, od tzv. doktrine Karaganova o pravima etničkih Rusa koji žive u inozemstvu do principa "konstruktivne destrukcije", također poznatog kao "doktrina Putina". Karaganov je blizak i Putinu i njegovom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu i on je formulirao mnoge ideje koje su dovele do rata u Ukrajini, piše New Statesman.
Zašto je Rusija napala Ukrajinu?
Na početku intervjua pojasnio je zašto je Rusija napala Ukrajinu. "Već 25 godina ljudi poput mene govore da će doći do rata ako se NATO i zapadni savezi prošire izvan određenih crvenih linija, posebno u Ukrajinu. Taj sam scenarij zamislio još 1997. godine.
Predsjednik Putin je 2008. rekao da ako članstvo Ukrajine u savezu postane mogućnost, onda Ukrajine neće biti. Nisu ga slušali. Dakle, prvi cilj je okončati širenje NATO-a. Dodana su još dva cilja: jedan je demilitarizacija Ukrajine, drugi je denacifikacija, jer postoje ljudi u ruskoj vladi zabrinuti zbog uspona ultranacionalizma u Ukrajini do te mjere da misle da počinje nalikovati Njemačkoj 1930-ih. Postoji i cilj da se republike Donbasa oslobode osmogodišnjeg neprekidnog bombardiranja", rekao je.
Ishod rata? 'Ukrajina će biti podijeljena'
Karaganov je kazao kako ne zna kakav će biti ishod rata, ali smatra da će uključivati podjelu Ukrajine "na ovaj ili onaj način". "Nadamo se da će na kraju ipak ostati nešto što se zove Ukrajina. Ali Rusija si ne može priuštiti poraz, pa nam je potrebna svojevrsna pobjeda. A ako postoji osjećaj da gubimo rat, onda mislim da postoji definitivna mogućnost eskalacije. Ovaj rat je svojevrsni "proxy rat" (rat preko posrednika) između Zapada i ostatka - Rusija je, kao što je bila u povijesti, vrhunac "ostalih" - za budući svjetski poredak. Ulozi ruske elite su vrlo visoki, za njih je to egzistencijalni rat", poručio je.
Mariupolj
Zapad Ukrajini pomaže u opskrbi oružja, a Karaganov ističe da se time riskira izravan sukob NATO-a i Rusije jer Rusija želi zaustaviti taj protok oružja. "Sve je veća vjerojatnost izravnog sukoba. I ne znamo kakav bi bio ishod ovoga. Možda bi se Poljaci potukli, uvijek su voljni.
Članak 5. NATO ugovora
Znam kao povjesničar da je članak 5. NATO ugovora bezvrijedan. Prema članku 5. - koji državi dopušta da zatraži potporu od drugih članica saveza - nitko se nije obvezan zapravo boriti u ime drugih, ali nitko ne može biti potpuno siguran da takve eskalacije neće biti. Također znam iz povijesti američke nuklearne strategije da je malo vjerojatno da će SAD obraniti Europu nuklearnim oružjem", kazao je, pa dodao:
"Ali ovdje još uvijek postoji šansa za eskalaciju i nadam se da će neka vrsta mirovnog sporazuma između nas i SAD-a, te između nas i Ukrajine, biti postignuta prije nego što odemo dalje u ovaj nevjerojatno opasan svijet".
Karaganov je potom upitan bi li Putinu, ukoliko zatraži njegov savjet, rekao da članak 5. treba shvatiti ozbiljno ili ne. "Moglo bi se dogoditi da članak 5. djeluje, a zemlje se okupljaju u obranu druge. Ali protiv nuklearne zemlje poput Rusije… pitam se? Recimo to ovako: ako SAD intervenira protiv nuklearne zemlje, tada je američki predsjednik koji donosi tu odluku lud, jer to ne bi bila 1914. ili 1939.; ovo je nešto veće. Tako da ne mislim da bi Amerika uopće mogla intervenirati, ali već smo u mnogo opasnijoj situaciji nego prije nekoliko tjedana. A članak 5. ne pretpostavlja automatske obveze", poručio je.
Eskalacija
Pojasnio je zatim što u ovom kontekstu znači "eskalacija". "Eskalacija u ovom kontekstu znači da bi pred egzistencijalnom prijetnjom, a to je, usput rečeno - poraz, Rusija mogla eskalirati, a postoje deseci mjesta u svijetu gdje bi imali izravnu konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama", rekao je bivši Putinov savjetnik.
"Dakle, vaša je sugestija da bismo, s jedne strane, mogli imati eskalaciju prema mogućoj uporabi nuklearnog oružja, ako postoji egzistencijalna opasnost za Rusiju, i, s druge strane, eskalaciju prema sukobu u drugim područjima izvan Ukrajine. Jesam li u pravu?", upitao je Karaganova Bruno Maçães koji je vodio intervju. "Ne bih to isključio. Živimo u potpuno novoj strateškoj situaciji. Normalna logika diktira ono što ste rekli", zaključio je.
