Genocidna kampanja na području Prijedora započela je proglasom na lokalnom radiju 31. svibnja 1992. godine, koji imitira mračno doba Njemačke povijesti o označavanju onih koje treba uništiti - osim bijelih traka, nepoželjni su morali označiti svoje kuće vješanjem bijelih plahti.
Na tisuće ljudi je ubijeno, zatočeno, mučeno, deportirano ili silovano i Prijedor se tada, kao zajednica, promijenio zauvijek.
Na tom je području zvjerski izbrisano 94 posto predratnog stanovništva islamske vjeroispovijesti te bosanskih Hrvata. Ali Prijedor je postao dijelom Republike Srpske, zbog čega se već 20 godina po nalogu lokalnih vlasti 'zaboravlja' na užase zabilježene u tom gradu.
Nikada nisu izrazili počast, a na logor se 'nasadio' investitor
Općinske vlasti, naime, nikada do sada nisu izrazile sućut i poštovanje prema žrtvama ubijenima ili ispaćenima tijekom rata. Aktualni gradonačelnik Marko Pavić i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da u Prijedoru počinjeni zločini.
Nije dopušteno podizanje spomenika žrtvama, onemogućen je pristup stratištima, a lokaciju ozloglašenog logora Omarska zauzeo je investitor, rudarska kompanija, Arcelor-Mittal.
Zbog ove zabrane sjećanja, pokrenuta je kampanja protiv poricanja genocida.
Slobodno pisati na opstinap@teol.net
"Gdje god se nalazili, 31. maja stavite bijelu traku oko ruke i barem na deset minuta istaknite bijeli čaršaf na prozor! Dajte do znanja žrtvama u Prijedoru i širom svijeta da nisu same", navode u svom proglasu organizatori kampanje.
Pozivaju građane i da potpišu peticiju za pristup Omarskoj na Change.org, koja bi se slala "Pavićevom partneru" Arcelor-Mittalu, ali i da se jave gradonačelniku Paviću na e-mail adresu opstinap@teol.net.
Pavića, koji je u prošlosti izjavio da "Bošnjaci lažu i optužuju bez ikakvih argumenata" te da "oni koji tako blate Prijedor ne trebaju ovdje tražiti posao", treba podsjetiti na niz stvari. Neke od njih iznose u pismu istaknutom na stranicama stopgenocidedenial.org, koje se može kopirati i opetovano slati na njegov e-mail. Na primjer, što znači riječ genocid kada o njemu govore žrtve Prijedora.
Sramotna zabrana
"Iza te riječi stoji 102 ubijena prijedorska mališana, 256 žena, 3.173 civila, 31.000 zatočenika u logorima smrti, 53.000 opljačkanih, poniženih i protjeranih ljudi, totalno uništenje vjerskih, kulturnih i ekonomskih dobara Bošnjaka i Hrvata u općini Prijedor, niz odluka međunarodnih sudova i dva aktivna predmeta pred Tribunalom u Haagu u kojima se sudi za genocid počinjen u Prijedoru", navode inicijatori akcije.
Kada je Pavić zabranio obilježavanje zločina nad 266 ubijenih djevojčica i žena u Prijedoru i prijeteći policijom svakom tko se usudi da to učini, pokolj je obilježen sjećanjem u Beogradu, na Trgu Republike, umjesto u njihovom rodnom gradu.
"Zbog toga treba da se stidite", poručuju mu.
