"Austrijska vlada je donijela odluku da neće biti promjena glede pristupa hrvatskih radnika austrijskom tržištu rada", rekao je u četvrtak za Hinu Georg Diwald, ministar savjetnik u austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu.
Podsjetio je da je to stajalište Austrije koje se primjenjuje na svaku novu zemlju članicu Europske unije. "Osim toga, u Austriji raste nezaposlenost i ne vidimo da će tu biti poboljšanja situacije idućih mjeseci", rekao je Diwald.
Luksemburg je istodobno odlučio da će ukinuti ograničenja hrvatskim radnicima.
"Luksemburg ne namjerava produžiti ograničenje zapošljavanja hrvatskih radnika nakon 1. srpnja za dodatne tri godine", izjavio je glasnogovornik luksemburškog ministarstva vanjskih poslova Thomas Barbancey.
U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.
Kad je Hrvatska 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju, 13 zemalja (Njemačka, Grčka, Francuska, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta) iskoristile su mogućnost da u prve dvije godine hrvatskim radnicima ograniče pristup svojim tržištima rada.
Njemačka je u srijedu objavila da neće iskoristiti dodatne mogućnosti i da od 1. srpnja ukida sva ograničenja pristupu njemačkom tržištu rada za hrvatske državljane.
Slovenija je prije najavila da će produžiti ograničenja hrvatskim radnicima, a Belgija da neće. Nakon odluka Austrije i Luksemburga, još su nepoznata stajališta osam zemalja.
