Angela Merkel sutra će Europskom parlamentu predstaviti prioritete njemačkog predsjedanja Europskom unijom. Daleko najvažniji cilj je dogovor o budžetu Unije, takozvanom Višegodišnjem financijskom okviru, koji je osobito važan sada na početku recesije izazvane pandemijom koronavirusa.
Za Hrvatsku je važno da se višegodišnji financijski okvir Europske unije donese što prije jer smo prema predviđanjima EU u top tri države, zajedno sa Španjolskom i Italijom, kojima se previđa veliki pad BDP-a zbog koronakrize. Osim proračuna, na plenarnoj sjednici donosit će se i odluke oko mjera oporavka.
Zelene politike kao šansa za Hrvatsku
''Da bi se to dogodilo prvi preduvjet je dogovor Vijeća Europske unije sljedeći tjedan. Ja vjerujem da će se na tom prvom sastanku čelnici zemalja moći uspjeti dogovoriti samu proceduru ovog višegodišnjeg financijskog okvira'', izjavio je hrvatski europarlamentarac iz redova IDS-a i Renew Europe Valter Flego na videokonferenciji za novinare koju je EP organizirao na tu temu.
Flego i njegov kolega Tomislav Sokol iz HDZ-a, odnosno Europske pučke stranke, osvrnuli su se na prioritete njemačkog predsjedanja koje je usredotočeno na suzbijanje društvenih i gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19, kao i na hrvatski plan borbe protiv ekonomske koronakrize.
''Znamo da će biti jesen i zima biti hladna i dugačka, nakon turističke sezone koja će biti takva kakva će biti. To je Hrvatskoj vrlo važno. Prije svega radi financija, programa, naših projekata i svega ostalog što očekujemo od proračuna, ali i od mjera oporavka EU'', zaključio je Flego.
Europarlamentarac Valter Flego naglasio je kako je njegov fokus na digitalnoj Europi za što, naglašava, osim zakonskog okvira mora postojati i novac za provedbu strategije. Osim digitalizacije, fokus mora biti i na zajedničkoj poljoprivrednoj i kohezijskoj politici. Ali potrebna je i jedna inovativna, zelena održiva Europa, smatra Flego. Upravo u zelenim politikama mogla bi se roditi dobra prilika za hrvatske projekte ako ih dobro predstavimo i implantiramo.
Prioritet i zdravstvo
Osim uobičajenih ciljeva Europske unije za nadolazeće proračunsko razdoblje, pandemija koronavirusa donijela je i novi cilj, a to je zdravstveni sustav.
''Ova kriza je pokazala da trebamo puno više ulagati na zajedničkim zdravstvenim politikama i na opremljenosti naših ustanova. Znamo da zdravstvo je u ingerenciji zemalja članica, no siguran sam da će i europski proračun prepoznati važnost zdravstvene politike'', rekao je Flego.
U Europskom parlamentu su stajališta kako je zadnji prijedlog Europske komisije minimum ispod kojeg se ne bi smjelo ići. Hrvatski europarlamentarac iz redova HDZ-a i EPP-a Tomislav Sokol istaknuo je pak kako su instrument oporavka i europski proračun dva odvojena instituta, suprotno onome što su govorili neki članovi veliki hrvatskih političkih stranaka.
''Po pitanju višegodišnjeg financijskog okvira na razini Vijeća se treba postići jednoglasnost. Propisano je ugovorom da se sve zemlje moraju složiti. Uloga parlamenta tu je specifična jer formalno tek kad Vijeće donese svoju odluku tada ju parlament treba potvrditi. Parlament dolazi tek na kraju tog procesa'', kazao je Sokol.
Po pitanju sadržaja proračuna u parlamentu se slažu da treba više ulagati u nove politike, zaštitu okoliša i Green Deal, objašnjava Sokol, ali ne na uštrb tradicionalnih politika kao što su kohezijska i poljoprivredna. Hrvatska po glavi stanovnika najviše dobiva upravo iz kohezijske i poljoprivredne politike. Želja je da kohezijska i poljoprivredna politika ostanu barem na razini na kojoj su bili do sada.
Kohezijske politike pokazale su se uspješnima. Zemlje članice koje su prije Hrvatske ušle u Europsku uniju su imale fondove iz kohezijske politike za svoj razvoj, uspjele su napraviti veliki iskorak i približiti se po razvoju najrazvijenijim članicama, što pokazuje da bi Hrvatskoj bila prednost ako financijska izdavanja za kohezijske politike ostanu barem na trenutnoj razini.
Više novca za zdravstvo
Uvodni govor kancelarke Merkel bit će za Hrvatsku jedan pokazatelj toga što možemo očekivati od njih. Sokol smatra kako je posebno važno zdravstvo. U zadnjem prijedlogu Europske komisije sredstva za zdravstveni program su udvadesetostručena u odnosu na ono što je bilo u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju. Zdravstveni program na razini Unije ranije je bio 450 milijuna eura, a po novom prijedlogu je 9,4 milijarde, što je više od dvadeset puta više.
''To je sada jedan zaseban program sa svojim prioritetima i s puno većom važnošću nego prije. To je na tragu onoga za što sam se i ja zalagao u parlamentu. Svakako korak u dobrom smjeru. Mi u Europskoj pučkoj stranci se zalažemo da se formira poseban fond za zdravstvenu infrastrukturu'', rekao je Sokol.
Prioriteti
Kada je riječ o sredstvima iz plana za oporavak od koronakrize, za Hrvatsku su prioriteti očuvanje radnih mjesta, malih i srednjih poduzeća, ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu i zdravstvenu radnu snagu, te ulaganje u znanje i nove tehnologije.
''U Hrvatskoj po pitanju fondova nisu problem toliko neke nezakonitosti ili nepravilnosti, nego je naš problem često bio prevelika rigidnost propisa i toga da sve institucije u sustavu pokušavaju kontrolirati stvari koje trebaju i koje ne trebaju, kako ne bi bile optužene da je bilo nekih nepravilnosti'', smatra Sokol.
''No tu su se stvari puno poboljšale, stvari su sada puno fleksibilnije nego prije pet-šest godina, a i na razini Unije u novom prijedlogu Komisije su procedure za fondove dosta fleksibilnije nego prije'', dodaje Sokol.
''Smatram da će kohezija biti na sličnoj razini kao što je sad jer je Njemačka shvatila da bez solidarnosti na razini Europske unije, Europska unija nema mogućnosti'', izjavio je Sokol.
Valter Flego smatra da je Hrvatska vrlo dobro pozicionirana kada je u pitanju fond za oporavak. Prema njegovu mišljenju imamo odlične startne pozicije, ali naglašava ''gdje smo mi zavisi o nama''.
''Zavisi hoćemo li mi konačno definirati pet ili šest naših strateških djelatnosti. Hoćemo li sukladno tome ići sa zakonima, programima i projektima kooji će biti usmjereni na tih pet-šest djelatnostiili ćemo imati 500-600 stvari kao do sada što nikako ne bi bilo dobro'', kazao je Flego.
Na dnevnom je redu i glasanje o ažuriranju smjernica EU-a za financiranje ključnih energetskih projekata, o novim pravilima o upućivanju vozača u sektoru međunarodnog cestovnog prometa, te o boljoj zaštiti ljudi i okoliša od štetnih kemikalija. Očekuje se i rasprava o pomoći sektoru kulture i kreativne industrije koji je među najteže pogođenima koronakrizom, integraciji Roma, te stanju ljudskih prava.
