STRAH OD NERAVNOTEŽE /

Plenković upozorio Ukrajince: 'Moramo biti realistični'

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos bila je sasvim određena rekavši da je, na temelju postojeće metodologije, 'nemoguće da Ukrajina postane članica 1. siječnja 2027.'

14.2.2026.

16:24

danas.hr Hina

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da Ukrajina mora biti realistična u pogledu pristupanja Europskoj uniji, dok vlast u Kijevu i dalje vjeruje da će zemlja 2027. biti spremna za članstvo. Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Munchenu, Plenković je rekao da bi priključenje tako velike zemlje imalo golem utjecaj na europski proračun te na poljoprivrednu i kohezijsku politiku bloka od 27 europskih država.

"Moramo biti realistični. Postoji politička volja, no moramo to tehnički odraditi tako da ne stvorimo veliku neravnotežu u funkcioniranju EU-a", izjavio je Plenković na panelu posvećenom Ukrajini.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos bila je sasvim određena rekavši da je, na temelju postojeće metodologije, "nemoguće da Ukrajina postane članica 1. siječnja 2027.". Podsjetila je na primjer Švedske koja je, iako među najrazvijenijim europskim državama, o članstvu pregovarala tri godine.

Što kaže Zelenski?

Hrvatska je najmlađa članica EU-a koja se bloku priključila 2013., nakon što je 2005. počela pristupne pregovore, jedne od najdužih u povijesti proširenja. Zagreb je s Kijevom 2021. potpisao sporazum o pomoći Ukrajini u pristupnom procesu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nedavno na X-u napisao da je "važno da Ukrajina učini sve kako bi tehnički bila spremna za pristupanje EU-u do 2027. Barem glavne korake ćemo ispuniti". Dodao je kako Ukrajina "želi točan datum" jer će, ako ga ne bude, tu situaciju iskoristiti Rusija.

Priključenje novih moraju odobriti postojeće članice, a najžešći protivnik ukrajinskog članstva je mađarski premijer Viktor Orban koji smatra da bi to donijelo rat Europi.

O čemu su razgovarali?

U sklopu Münchenske sigurnosne konferencije, premijer Plenković sudjelovao je na dva panela, od kojih je jedan bio posvećen Mediteranu. "Zajedno sa povjerenicom u Europskoj komisiji gospođom Dubravkom Šuicom i nizom drugih aktera razgovarali smo o Paktu za Mediteran s kojim je Komisija izašla prije nekoliko mjeseci, a u kontekstu činjenice da je Hrvatska ove godine predsjedavajuća inicijative MET 9, tj. suradnja 9. Mediteranskih članica Europske unije I.", objasnio je premijer.

Na drugom panelu, fokus je bio na situaciji u Ukrajini i naporima za postizanje mira. Plenković je sudjelovao u raspravi s predsjednicima Češke, Petrom Pavelom, Latvije, Edgarsom Rinkēvičsom, te premijerima Danske i Nizozemske, uz predstavnike HOF-a.

"Situaciju u Ukrajini i napore za postizanje mira načine kako možemo svi skupa tome pridonijeti i podsjetili na 90 milijardi eura zajma kojeg je Europsko vijeće usvojilo kao odluku za funkcioniranje države i za obrambene potrebe za iduće dvije godine kao ključnom doprinosu da Ukrajina kao osnažena država pridonosi završetku ruske agresije koja traje već četiri godine za praktički desetak dana. Jasno je da na razini Europske unije postoji snažna volja da se rat završi i da se pomogne Ukrajini, ne samo u ostvarenju mirovnih napora, nego i u jačanju njezinih obrambenih sposobnosti i sigurnosnih jamstava, a nakon toga jednom dugom velikom sveobuhvatnom procesu obnove", rekao je Plenković.

KRIZA NIJE PROŠLA? /

Dansku premijerku pitali postoji li cijena za koju bi prodala Grenland Trumpu

Govoreći o članstvu Ukrajine u Europskoj uniji, premijer je naglasio realističan pristup: "Naša pozicija je da podržavamo Ukrajinu u njezinim ambicijama da postane članica. Istodobno, imamo jedan prijateljski osjećaj za realnost, a taj osjećaj za realnost je da nam se toliko skraćivanjem tog perioda u ovom trenutku ne čini realnim. Mislim da uz značajnu političku potporu nema baš nikoga tko vjeruje da je moguće da članstvo bude 1. Siječnja 2027. Jer je proces kompleksan".

Posebno je naglasio strateške energetske inicijative Hrvatske, ističući ključnu ulogu LNG terminala na Krku u osiguravanju energetske neovisnosti zemlje i regije. Hrvatska je, kako je rekao, u tri mandata vlade prvo donijela odluku o izgradnji terminala, zatim ga otvorila, a u trećem mandatu udvostručila kapacitet s 3,1 milijarde kubika plina na 6,1 milijardu, što prema njegovim riječima osigurava dovoljno plina ne samo za hrvatska kućanstva i industriju, nego i za potencijalnu podršku susjednim zemljama.

Premijer je također istaknuo regionalni aspekt energetskih projekata, posebno suradnju s Bosnom i Hercegovinom. “A naravno da nam je tu i Bosna i Hercegovina. Prostor Federacije Bosne i Hercegovine posebno bitan jer tamo praktički ne postoji plinofikacija. Znamo da su i američke kompanije zainteresirane da pridonesu izgradnji te infrastrukture za Hrvatsku. To znači povući plinovod od Dugopolja prema Zagvozdu i onda prema granici s Bosnom i Hercegovinom, što bi omogućilo takav još jedan neovisni pravac za osiguranje energenata za Bosnu i Hercegovinu, a što je nama kao prijatelju i partneru Bosne i Hercegovine u interesu", poručio je premijer.