Jačanje ekstremne desnice u Nizozemskoj
U Nizozemskoj se u srijedu održavaju parlamentarni izbori na kojim se očekuje kako će ekstremna desnica proći vrlo dobro. Trenutačno imaju 15 od 150 mjesta u parlamentu. Prema anketama mogli bi ih dobiti još 15 čime bi postali najjača ili druga najjača stranka u zemlji.
Stranku vodi Geert Wilders, populist s iznimnim antiislamskim stajalištima. Ipak, teško je zamisliti da bi Wilders i njegova stranka mogli preuzeti vlast u Nizozemskoj jer je za formiranje parlamentarne većine potrebno 76 mjesta što znači da ostale stranke u zemlji mogu i bez njega formirati većinu.
Ipak, ovi izbori su svojevrsni test za Europu koju čekaju i njemački te francuski parlamentarni izbori, gdje također jača desnica. Desničarske stranke, iako ne mogu preuzeti vlast, mogu stvoriti pritisak u smjeru stvaranja populističkih politika, prije svega vezano uz migrantsku politiku i zatvaranje europske integracije.
Kaos između Turske i Europe
Turski dužnosnici su na svojevrsnoj turneji po europskim zemljama u kojima potiču svoju dijasporu da na predstojećem referendumu da svoj glas u korist promjene Ustava prema kojem bi predsjednik Tayyip Erdogan dobio veće ovlasti. No, Nizozemska i Njemačka su blokirale takve skupove, a Nizozemska je spriječila slijetanje ministra vanjskih poslova na svoje tlo te deportirala ministra obitelji. Erdoganov odgovor je praktički bila optužba obiju zemalja za nacizam.
Ovu situaciju će u svoju korist pokušati okrenuti i turski i nizozemski političari, uglavnom za aktivaciju nacionalistički nastrojenih građana, no pitanje je što će se dogoditi nakon nizozemskih izbora i turskog referenduma. Tek tada će se znati u kojem će se smjeru nastaviti kretati ova diplomatska kriza.
Erdogan može biti gurnut u još veće iskušenje da pusti milijune izbjeglica u Europu i tako dovede do destabilizacije europskih političkih sustava. No, i Erdogan treba Europu. Dakle, trebaju jedni druge, ali politički pritisak bi u jednom trenutku jednostavno mogao postati prevelik.
Aktivacija članka 50. od strane Westminstera
Britanski parlament odobrio je ovlasti premijerki Theresi May za aktivacijom članka 50. Lisabonskog ugovora kojim će se i službeno započeti proces istupanja Ujedinjenog kraljevstva iz Europske unije. Brexit je tema diplomatskih razgovora već devet mjeseci, no i dalje se ne zna kako će se Brexit ispregovarati i kakve će biti posljedice za EU, ali i za Britance. Kad se članak aktivira Britanci će imati dvije godine za dovršiti pregovore o istupanju. Ako se oni ne završe u tom roku, Britanci će biti izbačeni iz EU-a bez ikakvog dogovora. No, nitko zapravo ne zna što to točno znači. Britanci silno žele da sve prođe glatko, no Bruxelles ima namjeru maksimalno im otežati kako bi spriječio druge zemlje da naprave isto.
Najveće pitanje je - hoće li građani EU-a u Velikoj Britaniji zadržati prava koja imaju i izlaskom te zemlje iz zajednice 28 članica. Jedno je sigurno, Brexit će jako naštetiti britanskom gospodarstvu i europskom jedinstvu.
Pitanje Škotske i Sjeverne Irske
Prva žena Škotske, premijerka Nicola Sturgeon, jučer je najavila novi referendum o neovisnosti svoje zemlje kojim bi Škotska, vrlo vjerojatno, postala samostalnom zemljom, s ciljem ostanka u Europskoj uniji. Premijerka je najavila da bi se referendum trebao održati kad se saznaju sve implikacije Brexita.
Posljednji referendum na ovu temu završio je s 55 posto glasova u korist ostanka u Ujedinjenom Kraljevstvu, no Brexit bi uvelike mogao utjecati na odluku novog referenduma. Poznato je da Škotska i Sjeverna Irska ne dijele istu viziju Ujedinjenog Kraljevstva s Londonom te da bi radije ostale u Europskoj uniji, no gospodarski indikatori ne idu u korist osamostaljivanja tih zemalja.
Ujedinjeno Kraljevstvo kakvo danas poznajemo moglo bi se lako raspasti, no prerano je reći hoće li se to uistinu i dogoditi.
