Dok je broj ruskih mrtvih u Ukrajini premašio sumornu brojku od 100.000, upućeni su iznijeli kako bi se Putinov režim mogao srušiti 2023. U razgovoru za The Sun Online, američka stručnjakinja za Rusiju Olga Lautman iz Centra za analizu europske politike rekla je: "Ne bi me iznenadilo da njegov režim padne 2023. godine."
Ističe da će svrgavanje Putinovog režima najvjerojatnije doći iznutra, a ne iz pokreta običnih ljudi, a dodaje da su mnoge zavjere o Putinovom lošem zdravlju mogli objaviti njegovi potencijalni nasljednici u pokušaju potkopavanja njegovog režima.
I tajne službe puštaju vijesti o lošem zdravlju
"Glasine o Putinovu zdravlju plasiraju službe sigurnosti. Još od 2008., uvijek u vrijeme ključnih događaja. Oni možda postavljaju temelje za Putinovu smjenu, a mogli bi biti oblik odvraćanja pažnje Zapada ili bi mogli obeshrabriti pobune.", kaže i objašnjava logiku iza plasiranja vijesti o lošem zdravlju kao metodi odvraćanja od pobune: "Zašto se gnjaviti svrgavanjem Putina ako on samo što nije umro?"
Ali Olga upozorava da čekanje da Putin umre nije rješenje. “Putin je iscrpio sve opcije, ali će odugovlačiti rat. Tražit će ranjivost na Zapadu, trvenja između saveznika, kao što je između Zapada i Europe te između UK-a i EU-a. Rusija je dobra u razvlačenju rata. Putinove snage su prvi put napale Ukrajinu 2014., u ožujku, gledamo devet godina rata u Ukrajini.", kaže te dodaje da nema šanse za mir u Ukrajini dok Putin ne ode.
"Mir u Ukrajini znači da će Rusija skupiti svoju vojsku i otići kući", rekla je. "To znači da će Rusija deokupirati cijeli ukrajinski teritorij, uključujući Krim i Donbas. "To se neće dogoditi pod Putinom. Ako njegov režim padne i pojavi se novo lice u Kremlju koje se želi popraviti, tada bi moglo doći do kratkoročnih promjena, ali u konačnici ne do dugoročnog povlačenja.", smatra.
Bježe svi koji mogu
A ruski insajder koji je postao disident također je ustvrdio da bi se Putinov režim mogao suočiti s padom u bliskoj budućnosti. Juri Felštinski, koautor knjige "Blowing up Russia" s pokojnim ruskim disidentom Alexanderom Litvinenkom, rekao je za The Sun Online: "Putin je mislio da će brzo zauzeti Ukrajinu bez gubitaka."
No, također kaže da bi mnogi Rusi koji imaju sredstava radije emigrirali u inozemstvo nego da žele svrgnuti Putinov režim. “Mnogi su Rusi otišli od 2000. godine”, rekao je. “Drugi veliki emigracijski val došao je kada je Putin napao Ukrajinu. “Oni koji su mogli emigrirati znali su da će se granice uskoro zatvoriti i da će uslijediti mobilizacija. Ne znamo točno koliko je Rusa otišlo od početka rata, ali radi se o stotinama tisuća. Nakon što je 21. rujna proglašena mobilizacija, pobjeglo je još oko 300.000.", kaže
Objašnjavajući razlog izostanka velikih nemira u Rusiji, rekao je: "Nažalost, Rusi više ne vjeruju u svoju sposobnost da sruše vladu. Čak i oni kojiv žele promjenu misle da je lakše emigrirati.", sumira.
Ne bi bila prva revolucija nakon poraza
Ali vjeruje da postoje dva vjerojatna načina na koje bi Putinov režim mogao pasti. Ako ratni neuspjeh postane očit običnim Rusima, tada bi vlada mogla vrlo brzo pasti, kao što se dogodilo u sovjetsko-afganistanskom ratu 1980-ih.
No upozorio je da će se Putin vjerojatno okrenuti nuklearnom oružju osim ako Ukrajina ne dobije ovlasti da rat prenese na Rusiju. "Ako Zapad nastavi prisiljavati Ukrajinu da vodi obrambeni rat, a ne opskrbi je ofenzivnim, dalekometnim oružjem za napad na Rusiju i Bjelorusiju, tada rat neće završiti. “To će se nastaviti sve dok Putin potpuno ne uništi Ukrajinu iz zraka. Cijela će država izgledati kao Mariupolj.", kaže.
Za Putina, rekao je, gubitak vojnika na terenu neće utjecati na njega, to će jednostavno biti "slobodan rat", gdje može pucati na Ukrajinu bez odgovora. No vjeruje da će Zapad sljedeće godine promijeniti stav.
Samo ovog mjeseca američki predsjednik Joe Biden pristao je isporučiti Ukrajini oružje u iznosu od oko 1,4 bilijuna dolara. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da novac i oružje nisu "milosrđe", oni su jednostavno obrana demokracije.
Zapad strahuje od nuklearnog udara
Jurij je rekao da se Zapad "boji izazvati ruski nuklearni udar", zbog čega je oprezan s trenutnim opskrbama Kijeva. "Putin još uvijek misli da mora poduzeti korake prije nego što bude prisiljen prihvatiti poraz u Ukrajini ili okrenuti nuklearnoj odmazdi", rekao je. "Ako Putin prihvati poraz, Kremlj će ga vjerojatno otjerati."
Olga je istaknula da postoji "mogućnost" još jedne revolucije Rusije, ali je dodala da se "ne treba oslanjati na to kao rješenje". "SSSR se raspao dijelom zahvaljujući gubicima u sovjetsko-afganistanskom ratu. Visoka smrtnost u Ukrajini će na kraju dostići obične Ruse.", kaže.
Rekla je da se Zapad treba pripremiti za "postputinovsku" Rusiju, a ne činiti iste greške kao 1990-ih nakon pada Sovjetskog Saveza. "Moramo osigurati da ne ponovimo greške iz 1990-ih. U 1990-ima smo Rusiju preplavili novcem za projekte 'izgradnje demokracije'. Veliki dio novca otišao je ruskoj mafiji, obavještajnim službama i korumpiranim političarima.
Zapad treba raditi na postputinovskoj eri Rusije. Moramo osigurati da sankcije i druge mjere ostanu na snazi neko vrijeme dok se rusko društvo ne promijeni.", kaže.
Rusija i dalje orkestrira diljem svijeta
"Naš glavni cilj je nastaviti opskrbljivati Ukrajinu svime što joj treba", rekla je. Oni se bore za svoju zemlju, za demokraciju i da zaustave Rusiju. ", kaže te dodaje kako Rusija nije opasnost samo za Ukrajinu nego i za cijeli svijet. Čak i uz velike gubitke Rusije i neuspjeh u postizanju ciljeva, te uz tako velike logističke propuste na prvoj liniji, oni se i dalje uključuju u operacije u inozemstvu."
Olga je ukazala na nedavni pokušaj puča u Njemačkoj koji je vodio krajnje desničarski princ. "Princ se susreo s ruskom pratnjom", rekla je. "Zbog toga je tako važno osigurati pobjedu Ukrajine na bojnom polju, a Rusiju uništiti i izgurati iz Ukrajine."
Jurij je upozorio da će Putin vjerojatno prebaciti svoje nuklearne bombe u Bjelorusiju prije nego što ih ispali, kao dio izbjegavanja rizika od izravnog osvetničkog udara na Rusiju. Te bi se nuklearne bombe zatim mogle usmjeriti na zemlje NATO-a poput Poljske i Litve. Vrlo je moguće da će pokušati upotrijebiti nuklearnu bombu ili sabotirati jednu od ukrajinskih nuklearnih elektrana", rekao je.
Putin nije pokazao kajanje nakon 10 mjeseci rata i više od 100.000 ruskih žrtava. U televizijskom obraćanju u srijedu poručio je ruskom narodu da njegova zemlja nije kriva za sukob u Ukrajini i dodao da obje zemlje "dijele tragediju". Tijekom pojavljivanja zajedno s visokim vojnim dužnosnicima, bizarno je inzistirao da Ukrajinu i dalje vidi kao "bratski narod".
Putin ne pokazuje želju da prekine rat
Tvrdio je da je krivnja za sukob na stranim zemljama, vraćajući se na svoje dugogodišnje tvrdnje da iza rata stoji NATO. Putin je u svom obraćanju optužio Zapad za "ispiranje mozga" bivšim sovjetskim republikama, uključujući Ukrajinu, za koju smatra da bi s pravom trebala biti dio Rusije.
Rekao je: "Godinama smo pokušavali graditi dobrosusjedske odnose s Ukrajinom, nudeći kredite i jeftinu energiju, ali nije išlo."
Kremlj je dugo tvrdio da NATO-vo prihvaćanje bivših sovjetskih saveznika kao članova prijeti sigurnosti Rusije. Putin je nastavio: "Nema nas za što optužiti. Ukrajince smo uvijek doživljavali kao bratski narod i još uvijek tako mislim. "Ovo što se sada događa je tragedija, ali nismo mi krivi.", govori.
