Sankcije protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika postale su neizbježne zbog njegovih secesionističkih aspiracija i upornog kršenja odredbi Daytonskog sporazuma, izjavila je u srijedu američka veleposlanica u Bosni i Hercegovine Maureen Cromack pojašnjavajući odluku svoje vlade da aktualnog čelnika RS uvrsti na "crnu listu" osoba kojima se zamrzava imovina i priječi svako poslovanje s građanima SAD-a.
"Ovaj korak je poduzet jer Dodik nastavlja voditi rasprave o podjeli BiH. Ozbiljno smo shvatili prijetnje referendumom o secesiji i ono što on radi kršeći vladavinu zakona", kazala je Cormack za bosanskohercegovačke novinske agencije.
Dodala je kako su SAD zabrinute i negativnom retorikom "drugih političara u BiH", no pritom nije nikoga posebice imenovala.
SAD, po riječima veleposlanice, vrlo ozbiljno shvaća svoju ulogu zaštitnika Daytonskog sporazuma, a istodobno želi snažno poduprijeti europski put BiH, a sve to u opreci je s onim što radi Dodik.
To se izrijekom odnosi na provedbu referenduma u rujnu 2016., kojim se u RS pokušalo osporiti pravorijek Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. siječnja kao dana tog entiteta, ali i na Dodikovu retoriku koja je, kako je kazala Cormack, "jasno zagovarala daljnje podjele u BiH i stvaranje novih problema".
Istaknula je kako su uvedene sankcije usmjerene samo protiv Dodika, a ne protiv RS i građana tog entiteta, koji i dalje mogu računati na potporu SAD.
Američka strana za sada nema točne informacije hoće li se i druge države pridružiti sankcioniranju Dodika, no veleposlanica Cormack je potvrdila kako je nametanje ovih mjera koordinirano s najbližim partnerima Washingtona, a rezultat su procjena i procedura koje dugo traju pri čemu se odluke pažljivo odmjeravaju.
"Ovo je ujedno i poruka svima koji poduzimaju korake protivne odlukama Ustavnog suda", kazala je Cormack.
Na američkoj "crnoj listi" trenutačno su 192 osobe s područja Balkana.
