UŽIVO: RAT U UKRAJINI /

Zelenskij traži još oružja; Rusi sutra otvaraju koridor za strane brodove iz Mariupolja; Rusi sve bliže zauzimanju još jednog grada u Donjecku

Image
Foto: Profimedia

Sva zbivanja 90. dana rata u Ukrajini pratite na Net.hr-u

24.5.2022.
7:05
Profimedia
VOYO logo
  • 90. je dan rata u Ukrajini
  • Ukrajinski sud naredio uhićenje bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča
  • Lavrov tvrdi da će Rusija odlučiti treba li joj obnavljanje odnosa sa Zapadom
  • Pentagon: Uvođenje američkih vojnika u Ukrajinu samo uz Bidenovu odluku
  • Britanski vojni obavještajci: Rusija pokušava okupirati regiju Luhansk
  • Rusija želi uspostaviti vojnu bazu u Hersonu
  • EU će se za nekoliko dana dogovoriti oko embarga na rusku naftu
  • Biden: Putin pokušava ugasiti ukrajinsku kulturu
  • Kuleba: Napad na Donbas je najveća ofenziva od Drugog svjetskog rata
  • Rusija i Kina održale prvu zajedničku vježbu od početka rata
  • Rusija priprema novi zakon, ukinut će dobnu granicu za vojsku
  • Mađarska vlada proglasila izvanredno stanje zbog rata u Ukrajini

PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:

Zelenskij traži još oružja

23.43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je zemlja preživjela zahvaljujući desecima tisuća podviga svih onih koji brane državu. I to po cijenu desetaka tisuća života ukrajinskih muškaraca i žena koje su ubili okupatori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom dnevnom obraćanju rekao je da je situacija u Donbasu i dalje teška. "Situacija u Donbasu je izuzetno teška", rekao je. Zatim je ponovio potrebu za teškim oružjem:

Stoga je opskrba Ukrajini teškim naoružanjem – MLRS, tenkovima, protubrodskim i drugim naoružanjem – najbolja investicija u održavanje stabilnosti u svijetu i sprječavanje mnogih teških kriza koje Rusija još planira ili je već izazvala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija: Sutra otvaramo koridor za strane brodove iz Mariupolja

22.36 - Ruska će vojska sutra, od 8 sati po moskovskom vremenu, otvoriti humanitarni koridor za siguran izlazak stranih brodova iz luke Mariupolj u Crno more, objavio je načelnik Centra za kontrolu nacionalne obrane Ruske Federacije, general-pukovnik Mihail Mizincev.

"Za siguran izlazak stranih brodova iz luke Mariupolj od 8 sati po moskovskom vremenu 25. svibnja organizira se humanitarni koridor dug 115 milja i širok 2 milje u smjeru Crnog mora", rekao je Mizincev.

Najmanje 14 civila ubijeno je u napadima u Luhansku i Donjecku

21.52 - Najmanje 14 civila ubijeno je u Luhansku i Donjecku tijekom "masovnih napada" koje su izvele ruske snage, priopćila je ukrajinska vojska. Još 15 osoba je ozlijeđeno.

Rusi sve bliže zauzimanju još jednog grada u Donjecku

21.07 - Samoproglašeni čelnik separatističke regije Donjeck koju podupire Rusija rekao je da se ruske i separatističke snage bore da preuzmu punu kontrolu nad gradom Limanom te da su već zauzele polovicu grada. Liman je mali grad od oko 20 tisuća stanovnika te je smješten na sjeveru Donjecka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijeće Europske unije potvrdilo privremeno ukidanje carina na ukrajinske proizvode

20.24 - Vijeće Europske unije, koje zastupa 27 zemalja članica, odobrilo je ukidanje carina na uvoz iz Ukrajine na godinu dana kako bi pomoglo gospodarstvu te zemlje na koju je Rusija izvršila agresiju. Ovu mjeru, koju je Europska komisija predložila 27. travnja, odobrio je Europski parlament 19. svibnja. Odluka je dakle potvrđena i stupit će na snagu dan nakon njezina objavljivanja u Službenom listu EU, dodaje Vijeće u priopćenju.

Ukidanje carina "olakšat će trgovinsku razmjenu s Ukrajinom nakon (ruske) agresije i pomoći njezinu gospodarstvu", izrazio je zadovoljstvo potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis na tiskovnoj konferenciji. Bilateralna trgovina EU i Ukrajine iznosila je lani 52 milijarde eura, navodi europsko izvršno tijelo. Taj se broj udvostručio od 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska proglasila izvanredno stanje

19.34 - Mađarska vlada proglasila je izvanredno stanje zbog rata u Ukrajini. Ta odluka stupa na snagu sutra. Premijer Viktor Orban objavio je to na Facebooku, rekavši da njegova vlada mora biti u stanju brzo odgovoriti na izazove.

Rusija priprema novi zakon, ukinut će dobnu granicu za vojsku

18.11 - Rusija priprema ukidanje dobne granice za ulazak u vojnu službu, proizlazi iz dnevnog reda Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, u jeku ofenzive na Ukrajinu.

"Cilj zakonskog nacrta je ukinuti dobnu granicu za građane u radnoj dobi (…) tijekom koje mogu zaključiti prvi ugovor o vojnoj službi", ističe se u obrazloženju zakonskog nacrta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U njemu se navodi da samo građani između 18 i 40 godina trenutačno mogu zaključiti prvi ugovor s vojskom. Za strance je ta granica između 18 i 30 godina.

Zakon će omogućiti da se u vojnu službu pod ugovorom "privuku stručnjaci u područjima uglavnom vezanim za civile (medicinska pomoć, inženjerija, održavanje, komunikacije)", navodi se u dokumentu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska se ne slaže s embargom na rusku naftu

17.06 - Mađarski premijer Viktor Orban rekao je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu kako se o novim sankcijama ne bi trebalo raspravljati sljedeći tjedan. Među tim sankcijama su i one kojima bi se uveo embargo na rusku naftu. Orban kaže kako je malo vjerojatno da će se do tada pronaći rješenje za taj problem te da nije u poziciji prihvatiti sankcije dok se ne riješe sva otvorena pitanja.

Švedska i Finska bit će na summitu NATO-a u Madridu

16.34 - Švedska i Finska koje su prošli tjedan predale službenu kandidaturu za pristupanje NATO-u bit će nazočne na samitu Saveza u Madridu u lipnju, rekao je španjolski premijer na forumu u Davosu. Dvije nordijske zemlje "naravno" da će biti u Madridu na samitu koji se održava od 28 do 30. lipnja, odgovorio je Pedro Sanchez, kojem je pitanje o tome postavio predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Borge Brende.

"To su dvije velike demokracije… i vjerujem da je vrlo važno.. da ih imamo u svojstvu saveznica NATO-a", nastavio je Sanchez. "Atmosfera, aktualni kontekst i politička želja saveznika je raditi na pitanju te dvije zemlje", rekao je španjolski socijalistički čelnik.

On je naglasio da će Španjolska "ubrzati parlamentarni proces" kada će doći do ratifikacije pristupa te dvije zemlje. Kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, Finska i Švedska službeno su prošli tjedan podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, no Turska se usprotivila članstvu dviju zemalja u savezu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sanchez je rekao da će glavni cilj samita u Madridu biti "jedinstvo saveznika" i jedinstvo "između NATO-a i EU-a". "Neformalna večera" tijekom samita između zemalja EU-a i NATO-a je u pripremi, dodao je.

U Kremlju se navodno iza kulisa razgovara o Putinovom odlasku

15:58 - Pojavilo se izvješće koje nudi uvid u rastući osjećaj razočaranja Vladimirom Putinom među ruskom elitom. Meduza, nezavisna informativna web stranica sa sjedištem u Latviji, citira izvore navodno bliske Kremlju koji kažu da je Putin u žarištu nezadovoljstva zbog rata koji je pokrenuo u Ukrajini. Iako je razlog bijesa među protivnicima vojne akcije jasan, oni koji su podržavali invaziju navodno su nezadovoljni slabim vojnim napretkom i žele "tvrđi" pristup.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navodi se da su visoki poslovni ljudi i mnogi članovi vlade nezadovoljni što je Putin pokrenuo rat ne razmišljajući o razmjerima sankcija koje će biti nametnute. A izvori bliski njegovoj administraciji kažu da se sve više raspravlja o budućnosti Rusije bez Putina te o potencijalnim nasljednicima.

Sugerira seda to uključuje gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanjina, istaknutog Putinovog saveznika i bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva te prvog zamjenika šefa predsjedničke administracije Sergeja Kirijenka. U izvješću se kaže da, iako rasprave ne uključuju napore da se "baš sada svrgne Putina i da se sprema zavjera...", "postoji razumijevanje ili želja da u prilično doglednoj budućnosti on ne upravlja državom ".

"Predsjednik je zabrljao, ali sve se može popraviti - nekako se dogovoriti [sa Zapadom i Ukrajinom]", rekao je jedan sugovornik. Stranica dodaje kako izvori naglašavaju da "svi na vlasti razumiju da Putin može napustiti predsjedništvo samo ako mu se zdravlje ozbiljno pogorša" - što znači da se trenutno "nezadovoljstvo visokih dužnosnika ne očituje ni u čemu - osim u razgovorima".

U Harkivu se ponovno otvara podzemna željeznica

15:50 - Podzemna željeznica u Harkivu, drugom najvećem gradu u Ukrajini, ponovno je otvorena nakon što su postaje podzemne željeznice mjesecima služile kao sklonište za tisuće civila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je za Reuters TV: "Zaključili smo da vlakovi mogu ponovno pokrenuti."

Ruske snage nedavno su potisnute iz okolice Harkiva izvan topničkog dometa grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ruske brodove ukrcava se ukradeno ukrajinsko žito?

15:45 - Pojavile su se satelitske snimke ruskih brodova na koje se na Krimu ukrcava ukradeno žito, piše Sky News. Snimke je napravila agencija Maxar Technologies,a datiraju od 19. i 21. svibnja. Na njima se vide dva ruska teretna broda u luci u Sevastopolju na anektiranom Krimu. Tamo je iz silosa ukrcano život na te brodove.

"Nove satelitske snimke tvrtke Maxar Technologies pokazuju ukradeno ukrajinsko žito koje se ukrcava na ruske brodove na Krimu', priopćio je Ukrajinski centar za strateške komunikacije i informacijsku sigurnost.

Druge satelitske snimke prikazuju jedan od dva broda snimljena na Krimu dok je bio usidren u sirijskoj luci Latakija pa se vjeruje da Rusi navodno ukradeno ukrajinsko žito prodaju svojoj saveznici Siriji.

Nova snimka uništavanja ruskih tenkova

14.55 - Objavljena je videosnimka dramatičnog trenutka kada su ruski tenkovi uništeni nakon što su uočeni kako se skrivaju u vrtovima iza kuća. Napad se dogodio u selu Zirkuni u sjeveroistočnoj ukrajinskoj regiji Harkovske oblasti nakon što su ukrajinske bespilotne letjelice zamijetile tenkove, piše The Sun.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Snimka prikazuje tenkove kako se voze uokolo, mahnito tražeći mjesto gdje bi se mogli sakriti dok ruske snage pokušavaju ponovno zauzeti izgubljene položaje u tom području.

Image
BRUTALNA SNIMKA /

Ruski tenkovi pokušali se sakriti u vrtovima iza kuće: Nije im uspjelo, ukrajinski dronovi su ih pronašli i digli u zrak

Image
BRUTALNA SNIMKA /

Ruski tenkovi pokušali se sakriti u vrtovima iza kuće: Nije im uspjelo, ukrajinski dronovi su ih pronašli i digli u zrak

Rusija ukida gornju dobnu granicu za novačenje

14.52 - Ruski parlament razmatra ukidanje gornje dobne granice za prijavu u vojsku, što je još jedan znak da se zemlja suočava s nedostatkom pješaštva za nastavak ofenzive u Ukrajini, piše Guardian.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trenutno Rusi u dobi od 18-40 godina i stranci od 18-30 godina mogu sklopiti prvi ugovor s vojskom. Nacrt zakona koji je danas na dnevnom redu donjeg doma Državne dume potpuno bi ukinuo tu gornju dobnu granicu. Dva člana vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, koji su predložili zakon, rekli su da će taj potez omogućiti vojsci da iskoristi vještine starijih stručnjaka.

Bilješka uz nacrt zakona glasi: "Za uporabu visokopreciznog oružja, upravljanje oružjem i vojnom opremom potrebni su visokoobrazovani stručnjaci. Takvi stručnjaci obično stječu potrebne vještine kada dostignu svoje rane ili srednje 40-e godine."

Vojni analitičari kažu da se Rusija suočava s neodrživim gubicima vojnika i opreme u Ukrajini nakon niza vojnih neuspjeha koji su Moskvu natjerali da smanji svoje ratne ciljeve.

Šojgu: Proglašava se prekid vatre i stvaraju humanitarni koridori

14.44 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u utorak da Rusija namjerno usporava svoju ofenzivu u Ukrajini kako bi omogućila civilima da se evakuiraju, dok viši sigurnosni dužnosnik tvrdi da Moskva u tromjesečnom ratu nije "opterećena rokovima".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njihovi komentari signalizirali su da Rusija ne vidi da će brzo doći kraj ratovanju, dok nastoji otkloniti bilo kakav dojam da je iscrpljena, a da je skupa "specijalna vojna operacija" u zastoju, ocjenjuje agencija Reuters.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici kažu da je Rusija izgubila zamah nakon što je naišla na snažan ukrajinski otpor te da je pretrpjela velike gubitke u ljudstvu i opremi. "Proglašava se prekid vatre i stvaraju humanitarni koridori kako bi ljudi izišli iz okruženih područja", rekao je Šojgu u televizijskom intervjuu na 90-i dan rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Naravno, ovo usporava korak ofenzive, no radimo to namjerno kako bismo izbjegli žrtve među civilnom populacijom", rekao je ministrima obrane Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), vojnom savezu Rusije i pet bivših sovjetskih republika.

U odvojenim komentarima, Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća sigurnosti predsjednika Vladimira Putina, rekao je da će se ispuniti svi ciljevi predsjednika Putina u Ukrajini jer je istina na ruskoj strani.

"Nismo opterećeni rokovima", rekao je u intervjuu u kojem je ponovio stav Rusije o denacifikaciji Ukrajine, nešto što Kijev i zapad niječu kao lažni izgovor za rat. "Nacizam mora biti 100 posto izbrisan ili će ponovno podići svoju glavu u Europi za nekoliko godina, na još ružniji način", rekao je Patrušev.

Unatoč Šojguovim komentarima o poštedi civila, Ujedinjeni narodi su zabilježili 3930 civilnih žrtava tijekom sukoba. Rusija ponavlja da ne cilja civilna područja i optužuje Ukrajinu, bez dokaza, da koristi ljude kao "ljudske štitove".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Britanci neće slati mornaricu u deblokadu Odese

14.33 - Velika Britanija ne planira slati ratne brodove u Crno more kako bi pomogla u izvozu žitarica iz blokirane ukrajinske luke Odesa, doznaje Guardian

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis potvrdio je da je razgovarao sa svojom britanskom kolegicom Liz Truss o stvaranju "zaštitnog koridora" iz luke Odesa, prenosi The Times. Operacija bi uključivala "koaliciju voljnih" da osigura brodove za čišćenje luke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Putinova odvratna blokada Odese sprječava da hrana stigne ljudima kojima je potrebna. Nastavit ćemo intenzivno surađivati s međunarodnim partnerima na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine. Međutim, trenutno nema planova za slanje britanskih ratnih brodova u Crno more", komentirao je glasnogovornik britanske vlade.

Peskov: Nismo vidjeli talijanski mirovni plan za Ukrajinu

14.30 - Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov ustvrdio je da Moskva još nije vidjela talijanski mirovni plan za Ukrajinu, ali da se nada da će ga dobiti diplomatskim kanalima.

"Još ga nismo vidjeli, nadamo se da će nam biti dostavljen diplomatskim putem i da ćemo se s njim upoznati", prenosi Guardian Peskovljeve riječi.

Prošlog tjedna je talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio predstavio mirovni plan za okončanje sukoba u Ukrajini u četiri koraka i rekao da je o tome razgovarao s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom tijekom posjeta New Yorku. Di Maio je rekao da je plan također predložen visokim dužnosnicima koji predstavljaju zemlje G7.

Planom se poziva na lokalno primirje kako bi se omogućila evakuacija civila, demilitarizacija linija bojišnice, moguća neutralnost Ukrajine, sporazum između Rusije i Ukrajine o budućnosti Krima i Donbasa te stvaranje novog europskog i međunarodnog sigurnosnog pakta .

Francuski ministar za Europu: Uvjeren sam da će Ukrajina biti dio EU

14.25 - Francuski ministar za Europu Clément Beaune rekao je da je "uvjeren" da će Ukrajina na kraju postati dio EU, ali da će za to trebati vremena. Ranije ovog tjedna rekao je da bi Ukrajini moglo trebati 15 do 20 godina da se pridruži bloku.

"Iskreno, znamo da je potrebno vrijeme i u ovom trenutku ne možemo si dopustiti da jednostavno čekamo. Moramo njegovati europsku nadu", rekao je Beaune, prenosi Sky News.

Ranije ovog mjeseca francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je stvaranje nove "europske političke zajednice" koja bi omogućila bližu suradnju sa zemljama koje se pokušavaju pridružiti EU. Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa zamjenicom ukrajinskog premijera Olgom Stefanišinom rekao je da zajednica neće biti alternativa članstvu Ukrajine u EU.

Kissinger upozorio da Europi prijeti novi rat

14.17 - Američki državnik veteran Henry Kissinger pozvao je Zapad da prestane pokušavati nanijeti razoran poraz ruskim snagama u Ukrajini, upozoravajući da bi to moglo imati katastrofalne posljedice za dugoročnu stabilnost Europe.

Kissinger je sudjelovao na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu gdje je istaknuo kako bi bilo fatalno za Zapad da se 'zanese u trenutku' te zaboravi pravo mjesto Rusije u europskom balansu moći, piše The Telegraph.

"Pregovori moraju početi u iduća dva mjeseca, inače će se stvoriti tenzije koje neće biti lako premostive. Idealno bi bilo vratiti se na stanje prije rata, no forsirati rat dalje od toga ne bi se svodilo na oslobađanje Ukrajine, već na novi rat protiv Rusije", rekao je.

Urednica RT-a: Ili će Rusija pobijediti ili će svijet patiti

13.55 - Glavna urednica ruske državne televizijske postaje RT, Margarita Simonjan rekla je u ponedjeljak da će se rat u Ukrajini okončati na dva način: ili ruskom pobjedom ili će "stvari završiti loše za cijelo čovječanstvo".

"Oni svi vjeruju da ćemo mi izgubiti, a da će Zapad pobijediti. Oni ne razumiju da je to nemoguće. To je jednostavno nemoguće, to se nikada neće dogoditi", rekla je Simonjan, natuknuvši da bi Rusija mogla posegnuti za nuklearnim oružjem u slučaju poraza.

"Kada ljudi pitaju koliko dugo će ovo trajati, u smislu našeg otuđenja, sukoba sa Zapadom, vidim samo jednu verziju događaja: Ljudi, ovo je zauvijek. Naviknite se na ovaj novi život", dodala je glavna urednica RT-a.

"Bez obzira na razvoj događaja i naše ponašanje, naš sukob s njima trajat će do kraja naših života", ustvrdila je Simonjan.

Rusija i Kina održale prvu zajedničku vojnu vježbu od početka rata

13.36 - Rusija i Kina održale su svoju prvu zajedničku vojnu vježbu od invazije na Ukrajinu, piše The New York Times. Visoki američki dužnosnik rekao je listu da je vlada pratila vojnu vježbu u sjeveroistočnoj Aziji dok se predsjednik Joe Biden sastajao s čelnicima Australije, Indije i Japana u Tokiju.

Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da su dvije zemlje poslale bombardere iznad Japanskog mora i da su zrakoplovi nastavili na jug prema Istočnom kineskom moru. Južnokorejski dužnosnici su potvrdili da su dva kineska vojna zrakoplova i četiri ruska vojna zrakoplova ušla u identifikacijsku zonu protuzračne obrane Južne Koreje.

Čini se da je zajednička vojna vježba znak jakih veza između Kine i Rusije usred rata u Ukrajini. Ranije je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da će se Moskva usredotočiti na razvoj odnosa s Kinom, sada kada je Zapad zauzeo "diktatorsku poziciju".

Ukrajina objavila vlastite gubitke

13.09 - Ukrajinske su vlasti tri mjeseca od početka rata objavile vlastite gubitke. Navode, kako je do 16. travnja ubijeno najmanje 2500-3000 vojnika te 3930 civila, od čega 234 djece. Ranjeno je oko 10.000 vojnika te 4532 civila. Tvrde da su Rusi izveli 3000 zračnih napada na Ukrajinu te kako se protiv Rusa vodi 13.073 istraga ratnih zločina.

Rusi izvikivali antiratne poruke na koncertu u St. Petersburgu

12.56 - Tisuće ljudi uzvikivale su antiratne slogane na rock koncertu u Rusiji prošlog vikenda u znak sve većeg nezadovoljstva javnosti invazijom Kremlja na Ukrajinu, piše The Telegraph.

Posjetitelji koncerta popularnog ženskog benda u Sankt Peterburgu tijekom vikenda skandirali su "Je*eš rat!" u videu koji je naveliko počeo kružiti internetom. Jedna članica benda Kis Kis bila je glasna u svom protivljenju ratu, objavivši kritike Kremlja i invazije na svojim društvenim mrežama.

Guverner Luhanska: Prekasno je za evakuaciju civila iz Sjeverodonjecka

12.53 - Guverner Luhanske regije, Serhij Hajdaj na Telegramu je upozorio da je prekasno evakuirati oko 15.000 preostalih žitelja Sjeverodonjecka u trenutku kad grad trpi stalna bombardiranja i okružen je s tri strane ruskom vojskom.

“U ovom trenutku neću reći: 'Izlazite, evakuirajte se'. Sada ću reći: 'Ostanite u skloništu! Zato što nam takva gustoća granatiranja neće dopustiti da mirno okupimo ljude i dođemo po njih”, rekao je Sergiy Haidai na svom Telegram kanalu.

“Neprijatelj je usredotočio napore na ofenzivnu operaciju za opkoljavanje Lisičanska i Sjeverodonjecka. Sada, uz potporu topništva, provode jurišne operacije u smjeru Toškivke i Ustinovke, u blizini Lisičanska”, dodao je Hajdaj, prenosi Guardian.

Kuleba: Ruski lopovi kradu žito i pokušavaju ga prodati

12.22 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba tvrdi da ruski lopovi kradu ukrajinsko žito i pokušavaju ga prodati u inozemstvo. U poruci na Twitteru, Kuleba je rekao da su lopovi ukrcavali zalihe na brodove, a zatim otplovili kroz Bospor. Pozvao je zemlje da ostanu "na oprezu" i da odbiju kupnju ukradenog žita.

S obzirom na to da su ukrajinske luke blokirane ruskom invazijom, Ukrajinci u mogućnosti izvesti gotovo 25 milijuna tona žitarica, što je uzrokovalo skok svjetskih cijena hrane. Zemlja je bila prisiljena slati pošiljke preko svoje zapadne granice, oslanjajući se na ograničene željezničke kapacitete i male riječne luke na Dunavu.

Kolumbija šalje tim vojnika u Europu

12.16 - Kolumbija će rasporediti tim svojih vojnika u Europu kako bi obučavali ukrajinske vojnike za razminiranje, objavilo je tamošnje ministarstvo obrane na svojoj web stranici, piše BBC.

Ministar obrane Diego Molano Aponte rekao je u tvitu da će jedanaest kolumbijskih vojnih inženjera otputovati u neotkrivenu susjednu europsku zemlju, koja je članica NATO-a, kako bi obučili neke od ukrajinskih vojnika kako usavršiti taktičke postupke za uklanjanje nagaznih mina i drugih eksplozivnih naprava.

Kolumbija je jedna od zemalja na svijetu s najvećim brojem miniranog tla. Smrtni slučajevi i ozljede još uvijek su uobičajena pojava, posljedica desetljeća borbi između vlade i oružanih skupina.

Kuleba: Napad na Donbas najveća je ofenziva od II. svj. rata

12.13 - Ruska ofenziva na Donbasu u Ukrajini "najveća je ofenziva na europskom tlu od Drugog svjetskog rata", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Kuleba je pozvao ukrajinske saveznike da ubrza opskrbu zemlje oružjem i streljivom, posebno sustavima za višestruko lansiranje raketa, dalekometnim topništvom i oklopnim transporterima.

"Ruska ofenziva u Donbasu je nemilosrdna bitka", rekao je Kuleba na Twitteru, dodajući da je prerano zaključiti da Ukrajina već ima sve potrebno oružje.

Von der Leyen: Koristit ćemo rusku imovinu za obnovu Ukrajine

12.10 - Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen je na Svjetskom ekonomskom forumu poručila da rat u Ukrajini dovodi u pitanje međunarodni poredak. Tvrdi da bi se trebalo razgovarati o tome da zajedno učinimo svijet boljim, ali umjesto toga moraju razgovarati o Putinovoj invaziji, gdje ruska knjiga za rat "izlazi iz drugog stoljeća".

"To nije samo pitanje opstanka Ukrajine ili europske sigurnosti. To dovodi u pitanje cijeli međunarodni poredak. Ukrajina mora dobiti ovaj rat. A Putinova agresija mora biti strateški neuspjeh", rekla je von der Leyen, prenosi Guardian.

Tvrdi da toj zemlji treba izravna proračunska potpora, zbog čega je EK predložila paket pomoći vrijedan 10 milijardi dolara. Von der Leyen stoji i iza plana poratne obnove Ukrajine. Posao je kolosalan, ali “zajedno možemo i hoćemo svladati izazov”, poručila je te dodala da bi se za obnovu mogla koristiti i ruska imovina konfiscirana u inozemstvu.

Medvjedev kritizirao mirovne pregovore

12.04 - Dmitrij Medvjedev, dugogodišnji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije na Telegramu je kritizirao pokušaje mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, piše Guardian.

On piše da bi mirovni planovi koje predlažu europske sile bili "u redu kada bi se radilo o pripremanju opcija koje na neki način uzimaju u obzir stvarnost". Kritizira nedavne napore Italije jer ih “ne pripremaju diplomati, već lokalni politolozi koji su pročitali mnogo pokrajinskih novina i posluju samo s ukrajinskim lažnjacima”. Odbacuje mogućnost da Ukrajina ikada postane punopravna članica Europske unije. "Oni znaju da je to laž” jer bi bilo “preskupo i opasno” da se Ukrajina pridruži ili EU ili NATO-u.

Medvjedev opisuje koncept autonomnog Donbasa i nastojanje "da ga zadrži u okvirima Ukrajine" kao "očitu glupost i jeftino projektiranje". On kaže da su "odluke o njihovoj sudbini Republike Donbas bile konačne i neće biti vraćeni".

Također je odbacio bilo kakav mirovni sporazum koji uključuje Krim, navodeći da je čak i njegovo stavljanje na stol “prijetnja ruskom teritorijalnom integritetu i izgovor za početak punopravnog rata. U Rusiji nema i nikada neće postojati politička snaga koja bi uopće pristala raspravljati o sudbini Krima. To bi bila samo nacionalna izdaja", poručio je Medvjedev.

Ukrajina će dobiti oružje za likvidaciju Crnomorske flote?

12.02 - Sjedinjene Američke Države nedavno su progurale novi paket pomoći Ukrajini vrijedan čak 40 milijardi dolara. Dok se čeka potpis predsjednika Joea Bidena na tu odluku, nekolicina bivših i sadašnjih dužnosnika navodi da će SAD Ukrajini isporučiti i snažnije oružje za potapanje brodova ruske Crnomorske flote.

U igri su navodno dvije vrste protubrodskih projektila, Boeingov Harpoon i Kongsbergov Naval Strike Missile. SAD, navodno, vrlo aktivno razmatra direktno slanje u Ukrajinu ili posredovanje preko europskih saveznika koji posjeduju te projektile. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je još u travnju pozvao Portugal da im isporuči Harpoone, projektile koji imaju domet od gotovo 300 kilometara.

Navaljni na sudu Putina nazvao luđakom koji je počeo glupi rat

11.58 - Zatvoreni ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni osudio je predsjednika Vladimira Putina na sudskom ročištu koje se prenosilo uživo, nazvavši ga "luđakom" koji je započeo "glupi rat" u Ukrajini, prenosi BBC.

"Ovo je glupi rat koji je započeo vaš Putin", rekao je Navaljni žalbenom sudu u Moskvi putem video veze iz popravne kaznene kolonije. "Ovaj rat je izgrađen na lažima. Jedan je luđak zabio svoje kandže u Ukrajinu i ne znam što želi s tim. Ludi lopov", rekao je o Putinu.

Sud je ranije osudio Navaljnog na devet godina zatvora zbog prijevare i nepoštivanja suda. Kremlj je više puta odbacio njegove optužbe.

Hajduković izveo performans ispred ruskog veleposlanstva

11.00 - Zastupnik Kluba Socijaldemokrati u Hrvatskom saboru Domagoj Hajduković, ispred Veleposlanstva Ruske Federacije održao je prosvjedni performans zbog, kako ističe, "strašnih zločina u Ukrajini koja trpi agresiju".

Na adresi Bosanska ulica 53, gdje se nalazi Veleposlanstvo, zamijenio je ploču s imenom ulice onom s novim nazivom "Ulica žrtava ruske agresije na Ukrajinu" i predstavio službeni zahtjev za promjenu imena dijela ulice koji je poslan gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću.

"Ovo je nešto gdje Grad Zagreb može djelatno pokazati da stoji uz Ukrajinu. Moja je inicijativa da mnogi gradovi u Hrvatskoj istaknu ukrajinske zastave, ali gradonačelnik mi još nije odgovorio. Ovo je još jednom poziv njemu da pokaže i osudi jasno i nedvosmisleno da su ovakvi potezi loši, jer ruska nafta ima boju ukrajinske krvi", rekao je Hajduković, prenosi N1, dodavši da je i formalno pravno uputio zahtjev za promjenu imena dijela ulice.

Image
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

"Ovo je da se pokaže da ovo ne može proći u 21. stoljeću. No pasaran! - poručio je Hajduković, dodavši da je "ovo akcija za sve one čiji se glas ne može čuti, jer su zauvijek ušutkani".

Istaknuo je da njegov performans nije protiv ruskog naroda. "Ja sebe smatram rusofilom, volim rusku književnost i kulturu, ali ovo je osuda režima koji provodi agresiju nad drugom zemljom", rekao je.

"Neću stati, nastavit ću dalje, pisao sam i europskim institucijama i nastavljam zagovarati europski put Ukrajine jer mislim da bi status kandidata Ukrajini bio oblik simboličke potpore. Jasno je da neće postati članica preko noći, ali davanje statusa kandidata bila bi jasna poruka da u jednom trenutku vidimo Ukrajinu i Ukrajince u našoj velikoj europskoj obitelji", rekao je Hajduković, dodavši da je performans izražavanje njegova stava u osobno ime te da mu se mogu pridružiti svi koji dijele isto mišljenje o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Finci i Šveđani stižu u Tursku na pregovore oko ulaska u NATO

10.55 - Visoka izaslanstva iz Švedske i Finske trebala bi stići u Tursku u utorak navečer na razgovore s ministarstvom vanjskih poslova o njihovim zahtjevima za pridruživanje NATO-u, izvještava informativni kanal NTV, prenosi BBC.

Posjet je uslijedio nakon prigovora domaćina na pridruživanje dviju zemalja NATO-u. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je rekao da se nijedna zemlja ne bi trebala truditi posjetiti kako bi pokušala uvjeriti Tursku u svoje kandidature. Bez potpore svih članica NATO-a - uključujući Tursku - Švedska i Finska ne mogu se pridružiti vojnom savezu.

Patrušev: Naši ciljevi u Ukrajini će biti ispunjeni. Ne hvatamo rokove

10.52 - Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev izjavio je u utorak da će Rusija postići svoje ciljeve u Ukrajini i da ne "hvata rokove".

“Svi ciljevi koje je postavio predsjednka bit će ispunjeni. Ne može biti drugačije, jer je istina, uključujući povijesnu istinu, na našoj strani”, rekao je Patrušev u intervjuu za ruski list Argumenty i Fakty, prenosi Reuters, te dodao: "Ne hvatamo rokove".

Poginula četiri civila u Sjeverodonjecku

10.20 - Serhij Hajdaj, regionalni guverner Luhanska, ponovno se oglasio na Telegramu. ovoga je puta dao informacije o jutrošnjim ruskim napadima, piše Guardian.

"Četiri civila poginula su u jednom neboderu u Sjeverodonjecku. Rusi kaotično i neprekidno granatiraju regionalni centar. Tragedija se dogodila u staro dijelu grada.

Kada je policija stigla, pronašla je tijela dva muškarca i žene bez znakova života. Još jedna žena je teško ranjena. Pružena joj je prva pomoć i hospitalizirana, ali je preminula u operacijskoj dvorani. Svo četvero je vjerojatno živjelo u istoj stambenoj zgradi. Jučer je ova ulica žestoko granatirana, oštećeno je nekoliko kuća. U gradu je ukupno oštećeno najmanje šest kuća, kao i u Lisičansku, gdje je jedan muškarac spašen iz jednog od nebodera.

Dobili smo informaciju da je neprijatelj ponovno granatirao zgradu područnog doma za djecu u Hirskama s dva dana zakašnjenja. Stalna izvješća o uništenim stambenim objektima u Popasnoj i Rubižnju", naveo je Hajdaj.

Ukrajinci ponovno pobrojali sve ruske gubitke

9.55 - Glavni stožer ukrajinske vojske jutros je iznio novo izvješće o ruskim gubicima od početka rata. Navode da je ubijeno više od 29.350 ruskih vojnika.

Od vojne opreme Rusija je izgubila: 1302 tenka, 3194 druga oklopna vozila, 606 topničkih sustava, 201 raketni minobacač, 93 sustava PZO, 205 aviona, 170 helikoptera, 480 dronova, 112 projektila, 2213 drugih vozila i cisterni, 13 brodova i 43 komada specijalne opreme.

Rusi objavili detalje jučerašnjeg borbenog djelovanja

9.48 - Rusko ministarstvo obrane izdalo je svoje operativno izvješće u kojem tvrde da su tijekom jučerašnjeg dana visokoprecizne rakete pogodile: "tri zapovjedna mjesta, 36 područja koncentracije ljudstva i vojne opreme, šest skladišta streljiva u područjima Minkovka, Bahmut, Mikolajivka i Krasnij Liman u Donjecku, uključujući jedno veliko skladište 155-mm granate za američke haubice M-777 u Razdolovki. Raketne postrojbe i topništvo pogodile su 84 zapovjedna mjesta, 463 područja koncentracije ljudstva i vojne opreme Oružanih snaga Ukrajine, kao i 137 topničkih i minobacačkih postrojbi na bojnim položajima."

Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je preko noći ubilo više od 200 ukrajinskih vojnika, te da je ukupno od početka posljednje invazije u veljači 2022. "uništeno 178 zrakoplova, 125 helikoptera, 995 bespilotnih letjelica, 320 protuzračnih raketnih sustava".

U ruskoj regiji produljena žuta opasnost

9.34 - Guverner ruske regije Kursk, Roman Starovoit produljio je žutu uzbunu zbog terorističke prijetnje do 8. lipnja, javlja CNN. Tamošnje vlasti tvrde da Ukrajinci pucaju na sela na ruskoj strani granice. Susjedne ruske regije Brijansk i Belgorod također imaju oglašenu žutu uzbunu zbog terorizma.

20-ak zemalja poslat će svoje oružje u Ukrajinu

9.31 - Dvadesetak zemalja poslat će vlastite pakete vojne pomoći Ukrajini, potvrdio je američki državni tajnik za obranu, Lloyd Austin, piše Sky News.

Gotovo 50 ministara obrane iz cijelog svijeta se složilo kako treba pomoći Ukrajini u naoružanju. Tako je Danska pristala poslati mornarički raketni sustav Harpoon, ali je odbio reći hoće li to učiniti i SAD. Češka je nedavno donirala jurišne helikoptere, tenkove i rakete, a Italija, Grčka, Norveška i Poljska jučer su najavile nove donacije topničkih sustava i streljiva.

Ukrajinski dužnosnik: Rusi poslali 25 bataljuna da zauzmu Sjeverodonjeck

8.59 - Guverner ukrajinske regije Luhansk, Serhij Hajdaj na Telegramu je opisao stanje u Sjeverodonjecku, javlja Guardian.

"Sjeverodonjeck drži obranu. Grad je potpuno pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Rusi su koncentrirali gotovo sve svoje snage, odnosno 25 bataljunskih taktičkih skupina da zauzmu grad. Broj granatiranja se višestruko povećao. U okolnim selima vode se borbe. Vrlo je teško evakuirati ljude", napisao je Hajdaj.

Prijetnja iz Rusije: Stiže 50 najmoćnijih projektila...

8.22 - Rusija će uskoro imati 50 posve novih nuklearnih projektila koji će od svih neprijateljskih zemlja moći napraviti radioaktivne kratere, piše Daily Mail. To jezivo upozorenje odaslao je Dmitrij Rogozin, čelnik ruske svemirske agencije Roskosmos i odani Putinov suradnik. Rogozin je rekao da će deseci novih projektila Sarmat-2, poznatih kao 'Sotona', visokih poput 14-katnica i teških 208 tona - biti raspoređeni do jeseni kako bi ugrozili neprijatelje Rusije.

''Tada nam samo preostaje savjetovati agresorima da pristojnije razgovaraju s Rusijom'', poručio je.

Habeck: EU će se za nekoliko dana dogovoriti o embargu ruske nafte

8.14 - Europska unija će se vjerojatno dogovoriti o embargu na uvoz ruske nafte "u roku od nekoliko dana", rekao je sinoć njemački ministar gospodarstva Robert Habeck u ponedjeljak, ali bi to moglo zahtijevati ograničavanje globalnih cijena nafte.

“Doći ćemo do odluke u roku od nekoliko dana”, rekao je Robert Habeck njemačkoj televiziji ZDF na pitanje o embargu EU na naftu kao odmazdi za rusku invaziju na Ukrajinu.

Međutim, upozorio je da embargo neće automatski oslabiti Kremlj. Rastuće svjetske cijene nafte nakon što su Sjedinjene Države objavile embargo na rusku naftu omogućile su joj da ostvari više prihoda uz prodaju manjih količina. Stoga su Europska komisija i Sjedinjene Države radile na prijedlogu da se više ne plaća "nikakva cijena" za naftu, već da se ograniče globalne cijene, rekao je.

“To je očito neobična mjera, ali ovo su neobična vremena. Ovaj put funkcionira samo ako se mnoge zemlje uključe… i to se pokazalo kao ključna točka", objasnio je Habeck.

Zelenskij: Razgovarat ću samo s Putinom. Već sutra smo spremni za razmjenu

8.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u Davosu poručio da će razgovarati o prekidu rata samo s Vladimirom Putinom.

"O svemu odlučuje predsjednik Ruske Federacije. Ako govorimo o okončanju ovog rata bez njega osobno, ta odluka se ne može donijeti. Ne mogu prihvatiti bilo kakav susret s bilo kim iz Ruske Federacije osim s predsjednikom. I to samo u slučaju kada je jedno pitanje na stolu: zaustavljanje rata. Nema drugih razloga za bilo kakav drugi sastanak", poručio je Zelenskij, prenosi Guardian.

Dodao je da su pregovori sve teži zbog dokaza o ruskim akcijama protiv civila, ali je istaknuo da je "već sutra" spreman na razmjenu zarobljenika s Rusijom.

"Razmjena ljudi - ovo je danas humanitarno pitanje i politička odluka koja ovisi o podršci mnogih država. Ne trebaju nam ruski vojnici, trebaju nam samo naši. Već sutra smo spremni za razmjenu", dodao je.

"Važno je vršiti politički pritisak na bilo kojoj razini, kroz jake poslove, kroz zatvaranje poduzeća, embargo na naftu i kroz te prijetnje aktivno intenzivirati razmjenu naših ljudi za ruske vojnike", zaključio je Zelenskij, prenosi Sky.

Biden: Putin pokušava ugasiti ukrajinsku kulturu

8.01 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je ruski "brutalni i ničim izazvan rat protiv Ukrajine izazvao ljudsku katastrofu", prenosi Sky News.

Govoreći na otvaranju summita Quad između čelnika SAD-a, Japana, Australije i Indije, rekao je: "Čini mi se da Putin pokušava ugasiti kulturu. On više čak ni ne cilja na vojne ciljeve, on uništava svaku školu, svaku crkvu… kao da pokušava izbrisati ukrajinsku kulturu i svijet se mora nositi s tim."

Rusija želi uspostaviti vojnu bazu u Hersonu

7.58 - Ruska uprava ukrajinske regije Herson zatražit će od Moskve da uspostavi vojnu bazu na svom teritoriju, javlja ruska novinska agencija RIA Novosti, prenosi Guardian.

Rusija je sredinom ožujka uspješno zauzela ukrajinsku južnu oblast Herson, koja se nalazi neposredno uz Krim, poluotok koji Moskva kontrolira od 2014. Od tada je tamo postavila novu upravu i počela uvoditi rusku rublju kao valutu s planovima za integraciju regije kao dijela ruskog teritorija.

U regiji Herson bi trebala biti ruska vojna baza”, rekao je za RIA Novosti Kiril Stremousov, zamjenik šefa, kako Rusija naziva, “civilno-vojne regionalne uprave” Hersona.

"To ćemo tražiti i to želi cijelo stanovništvo. To je bitno i bit će jamac sigurnosti za regiju i njene stanovnike. Ne planiramo biti posebna neovisna republika. Naš glavni zadatak je biti subjekt unutar Ruske Federacije", dodao je.

Britanci: Rusija pokušava okupirati cijelu regiju Luhanska

7.55 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je jutros svoje najnovije sigurnosno-obavještajno izvješće.

"Rusija je pojačala intenzitet svojih operacija u Donbasu dok nastoji opkoliti Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubižnje kako bi okupirala cijelu Luhansku oblast. Trenutačno su sjeverna i južna osovina ruske operacije razdvojene s otprilike 25 kilometara teritorija pod kontrolom Ukrajine.

Došlo je do snažnog ukrajinskog otpora sa snagama koje su zauzele dobro ukopane obrambene položaje. Ukrajinska davno uspostavljena operacija združenih snaga vjerojatno zadržava učinkovito zapovjedništvo i kontrolu nad ovom frontom. Rusija je, međutim, postigla neke lokalne uspjehe, dijelom zahvaljujući koncentriranju topničkih jedinica.

Rusko zauzimanje Sjeverodonjeckog džepa dovelo bi do toga da je cijela Luhanska oblast stavljena pod rusku okupaciju. Iako je trenutno glavni napor Rusije, ova operacija samo je dio ruske kampanje za zauzimanje Donbasa. Ako se linija fronte u Donbasu pomakne dalje prema zapadu, to će proširiti ruske komunikacijske linije i vjerojatno će se njegove snage suočiti s daljnjim logističkim poteškoćama u opskrbi", pišu Britanci.

Zelenskij: Rusija vodi totalni rat protiv nas

7.47 - Raketni udari u kojima je poginulo 87 osoba u ukrajinskoj regiji Černihiv bili su dio "totalnog rata" protiv Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij u svom noćnom obraćanju.

Istaknuo je da je u manje od tri mjeseca Rusija izvela više od 3000 zračnih napada. "Oni vode vrlo okrutan rat protiv nas. Ovakvog rata na europskom kontinentu nije bilo 77 godina. Totalnog rata, gdje neprijatelj pokušava uništiti što više ljudi i infrastrukture. Koja je država izdržala takve razmjere napada?", poručio je Zelenskij.

"Najteža borbena situacija danas je u Donbasu. Bahmut, Popasna, Severodonjeck, u ovom pravcu okupatori su koncentrirali dosad najveću aktivnost. Tamo su počinili masakr i pokušavaju uništiti sve živo. doslovno. Nitko nije uništio Donbas koliko to čini ruska vojska", dodao je.

Ruske snage također se bore da ne odustanu od okupiranih područja Harkivske regije, Hersonske regije, okupiranog teritorija Zaporiške regije i Donbasa, dodao je Zelenski. “Oni idu u ofenzivu na nekim područjima. Na nekim područjima se gomilaju rezerve. Negdje pokušavaju učvrstiti svoje pozicije”, rekao je.

"Sljedeći tjedni rata bit će teški. I toga moramo biti svjesni. Ipak, nemamo alternative nego da se borimo. Bori se i pobijedi. Oslobodite našu zemlju i naše ljude, jer okupatori nam žele oduzeti ne samo nešto, nego sve što imamo. Uključujući pravo na život Ukrajinaca", poručio je Zelenskij.

Američki general: Uvođenje naših snaga u Ukrajinu zahtijeva odluku Bidena

7.20 - Planiranje napora da se američke trupe vrate u Ukrajinu u bilo kojem svojstvu, primjerice poput zaštite ponovno otvorenog američkog veleposlanstva u Kijevu, "u tijeku su na relativno niskoj razini", rekao je zapovjednik Združenog stožera general Mark Milley tijekom tiskovne konferencije u Pentagonu nakon završetka drugog sastanka kontaktne skupine za Ukrajinu.

Ti planovi "nisu došli do državnog tajnika ili mene, što se toga tiče, radi usavršavanja smjerova djelovanja i onoga što je potrebno. Na kraju krajeva, svako ponovno uvođenje američkih snaga u Ukrajinu zahtijevalo bi odluku predsjednika. Daleko smo od tako nečega, još uvijek razvijamo smjerove djelovanja i ništa od toga još nije predstavljeno državnom tajniku", poručio je Milley, prenosi CNN.

Otvara se metro u Harkivu

7.14 - Gradonačelnik Harkiva, Ihor Terehov, poručio je da će od danas gradski sustav podzemne željeznice nastaviti s radom. Od početka rata, metro je u tom gradu služio kao sklonište.

"Sve linije će biti puštene u rad. Promet podzemne željeznice odvijat će se od 7 do 19 sati. Intervali neće biti kao u mirnodopskim uvjetima. Skladište podzemne željeznice je oštećeno tijekom bombardiranja i granatiranja, pa će intervali biti dulji", prenosi njegove riječi CNN.

Mnogi žitelji drugog po veličini grada u Ukrajini, koji su se sklanjali u metro preseljeni su u spavaonice, odnosno područja udaljenija od borbenih zona, poručio je Terehov i dodao: "Ako je potrebno, ljudi mogu koristiti podzemnu željeznicu kao sklonište tijekom bombardiranja, posebno pothodnike podzemne željeznice."

Duterte se okrenuo protiv 'idola i prijatelja' Putina

7.10 - Rodrigo Duterte, filipinski predsjednik na odlasku, zbog rata u Ukrajini oštro je kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg je inače nazivao idolom i prijateljem, javlja AP.

Ističući da ne osuđuje Putina, Duterte se nije složio s Putinovim nazivanjem invazije "posebnom vojnom operacijom" i rekao je da je to zapravo rat punog razmjera vođen protiv "suverene nacije".

“Mnogi kažu da smo Putin i ja ubojice. Filipinci, dugo sam vam govorio da stvarno ubijam. Ali ja ubijam kriminalce, ne ubijam djecu i starce”, rekao je Duterte na televizijskom tjednom sastanku s ključnim dužnosnicima vlade. “Mi smo dva različita svijeta.”

Ukrajinski sud naredio uhićenje bivšeg predsjednika Janukoviča

3.23 - Ukrajinski sud donio je odluku i naredio uhićenje u odsutnosti nekadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča optuživši ga pritom za izdaju. Janukovič je od veljače 2010. do veljače 2014. godine obnašao dužnost ukrajinskog predsjednika nakon čega je prebjegao u Rusiju s kojom je blisko surađivao i u vrijeme dok je bio prvi čovjek Ukrajine.

Već ranije je Janukovič osuđen na 13 godina zatvorske kazne zbog izdaje, a sve zbog bliske suradnje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od kojeg je tražio da ruska vojska i policija uspostave red u Ukrajini.

Ovaj put je optužen za izdaju zbog sporazuma kojeg je potpisao 2010. godine, a koji se odnosio na produženje ruske kontrole nad Krimom. Taj je sporazum poznat kao Harkovski pakt koji je omogućio Rusiji da zadrži svoju Crnomorsku flotu u krimskoj luci Sevastopolju. Upravo je Crnomorska flota ostvarila jedan dio ruske invazije na Ukrajinu od kraja veljače do danas.

Lavrov: Zapad mora ponuditi nešto novo za obnavljanje odnosa

2.19 - "Rusija će razmisliti i odlučiti treba li joj obnavljanje odnosa sa Zapadom“, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, a prenosi Reuters.

"Zapad kao prvo mora prihvatiti da Rusija postoji. Rusija nije nestala i uvjeren sam kako će svake godine biti sve jača. Isto tako, Zapad mora ponuditi nešto novo u vidu obnavljanja odnosa. Kada se to dogodi onda će Rusija razmisliti o svemu“, rekao je Lavrov te se osvrnuo na trenutačnu situaciju u svojoj zemlji uslijed svih sankcija s kojima je Rusija suočena.

"Rusija se mora pod hitno naučiti da ne ovisi o Zapadu. Moramo se osloniti na sebe, ali i na one zemlje koje su se u ovo vrijeme pokazale hrabrima i koje ne plešu kako drugi sviraju. Sada kada je Zapad postao diktator naša ekonomska veza, primjerice s Kinom, će biti sve jača. I ta će povezanost samo rasti“, dodao je Lavrov.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo