- 116. je dan rata u Ukrajini
- Njemačka se priprema na smanjenu potrošnju plina
TIJEK DOGAĐAJA:
Milijuni suočeni s nesigurnom opskrbom hrane
22.23 - Čak 345 milijuna ljudi suočava se s nesigurnošću opskrbe hranom u 82 države, što je više nego dvostruko veći broj od onoga prije pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini, izvijestio je u ponedjeljak Svjetski program za hranu (WFP).
Taj broj predstavlja povećanje od više od 200 milijuna ljudi u odnosu na vrijeme prije pandemije, naglašava WFP. "Postoji stvaran rizik da će globalne prehrambene potrebe nadići mogućnosti WFP-a i drugih organizacija da odgovore na njih", kaže se u izvješću tog UN-ovog tijela sa sjedištem u Rimu.
Imajući na umu Etiopiju, Somaliju, Jemen, Južni Sudan i Afganistan, WFP je objavio da zajedno "brojke govore da je situacija alarmantna: svijet se nalazi u globalnoj prehrambenoj krizi, najvećoj u nedavnoj povijesti".
WFP će kao odgovor proglasiti globalno izvanredno stanje kako bi se spriječila glad i smrt. UN-ova agencija kazala je da u 2022. nastoji pomoći rekordnih 151,6 milijuna ljudi, što je porast u usporedbi sa 128 milijuna 2021.
Prognozira se da će se globalno moći financirati manje od polovice godišnjih potreba, kaže WFP. "WFP se suočava s trostrukim izazovom: operativni troškovi rastu, broj akutno gladnih najveći je dosad, a financije za humanitarne operacije se smanjuju", stoji u tekstu.
Manjak izvoza velikih proizvođača žitarica Rusije i Ukrajine uzrokovao je porast cijena, a rat je poremetio i poljoprivrednu proizvodnju u Ukrajini.
Zapad djeluje destruktivno
22.14 - Rusija je u ponedjeljak rekla da je porast cijena žitarica, zbog kojeg postoji strah od svjetske prehrambene krize, rezultat "destruktivnih" poteza zapada, a ne blokade izvoza iz Ukrajine putem crnomorskih luka.
"Glede mogućnosti gladi, sve više stručnjaka naginje pesimističnom scenariju... To je krivica zapadnih režima koji djeluju kao provokatori i rušitelji", rekla je glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova na Telegramu.
Po njoj, zapad je učinio "sustavne pogreške" u planiranju poljoprivredne politike i uzrokovao svjetsku inflaciju svojim kratkovidnim financijskim i monetarnim mehanizmima uvedenim tijekom pandemije. Porast cijena je također rezultat "slabo osmišljene" politike energetske tranzicije u Europi i Sjevernoj Americi, posebno "nasilnim uvođenjem biogoriva", kaže Zaharova. Konačno, upire prst i u "nezakonite restrikcije" uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
Biden neće posjetiti Ukrajinu
19.53 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da je "malo vjerojatno" da će posjetiti Ukrajinu tijekom skorašnje turneje po Europi. "Tijekom tog posjeta, malo je vjerojatno", odgovorio je novinarima koji su ga upitali hoće li možda posjetiti Ukrajinu u okviru turneje koja ga vodi najprije u Njemačku u subotu na sastanak G7, a zatim u Madrid 28. lipnja na samit NATO-a.
"To ovisi o puno stvari", rekao je. "O tome stvara li to ili ne poteškoće Ukrajincima, pomiče li to pažnju s onoga što se događa", pojasnio je Biden, dodajući da nekoliko puta tjedno razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
Joe Biden još nije posjetio Ukrajinu od početka ruske agresije. Prva dama bila je u svibnju na zapadu zemlje, nekoliko kilometara od granice s Poljskom. SAD je glavni zapadni saveznik Ukrajine kojoj je od početka ruske invazije namijenio 5,6 milijardi dolara vojne pomoći.
Mađari ponudili svoj teritorij za prijevoz ukrajinskih žitarica
19.51 - Mađarska je ponudila svoj teritorij kao potencijalnu rutu za izvoz žitarica iz Ukrajine, budući da su uobičajene rute putem Crnog mora blokirane, kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u ponedjeljak. Ukrajina je bila veliki svjetski proizvođač žitarica i uljarica, no izvoz joj se drastično smanjio otkad ju je Rusija napala 24. veljače.
Zbog ruske blokade ukrajinskih luka na Crnome moru, Kijev pokušava izvoziti putem kopna, rijeka i željeznice. Pad u proizvodnji i izvozu potaknuo je bojazan od globalne krize hrane te su zbog rata, kao i zbog sankcija koje je zapad nametnuo Rusiji, cijene žitarica, jestivog ulja, gnojiva i energije uvelike narasle. Szijjarto je kazao da je Mađarska ponudila svoj teritorij kako bi omogućila da hrana iz Ukrajine dospije kamo bi trebala, "uglavnom do Sjeverne Afrike i Bliskog istoka".
"Ako se neka vrsta žitarica i drugih proizvoda bude izvozila iz Ukrajine do Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike putem Mađarske, to se može postići u kratkome roku.", kazao je Szijjarto. "Željeznicom se brzo može doći iz Mađarske do luka u jugoistočnoj Europi." Szijjarto je kazao da je Mađarska također ponudila svoje prijevozne kapacitete za ukrajinske žitarice.
Uništeno skladište hrane
18.37 - Skladište hrane uništeno je u raketnom napadu na crnomorsku luku Odesu u ponedjeljak, objavila je ukrajinska vojska koja smatra da je to ruska odmazda za ukrajinski napad na naftne platforme na Krimu. Operativno zapovjedništvo "Jug" reklo je da su ruske snage ispalile 14 raketa na jug Ukrajine u "trosatnoj baražnoj vatri". Razlog je njihov "nemoćni bijes" zbog uspjeha naših vojnika", rekao je ukrajinski vojnik.
Ruska vojska zasad nije komentirala tu vijest. Oleksij Hončarenko, zastupnik iz Odese, kazao je da je taj lučki grad napadnut “iz osvete, zbog toga što smo mi jutros bombardirali naftne bušotine u blizini Krima”.
Sergej Aksjonov, kojega je Moskva postavila na čelo pokrajine Krim, koju je Rusija anektirala 2014., kazao je da su napadnute platforme u posjedu energetske kompanije Černomorneftegaz u Crnome moru kraj južne obale Ukrajine. Reuters nije mogao odmah potvrditi istinitost izvješća o napadu.
Rusi izveli 14 raketnih napada
18.31 - Ruske snage izvele su 14 raketnih napada na jug Ukrajine u 3 sata; nema prijavljenih žrtava. Prema ukrajinskoj vojsci, napadi su pogodili Očakiv u Mikolajevskoj oblasti, Bilgorod-Dnjestrovski u Odeskoj oblasti i samu Odesu.
Litva blokirala promet prema Kalinjingradu
16.25 - Litavska odluka o blokadi željezničkog prometa između Rusije i enklave Kalinjingrad na Baltičkom moru je "ilegalna" je, optužio je u ponedjeljak Kremlj. "Odluka je zaista bez presedana i štetna je za sve", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak, u komentarima novinskoj agenciji Interfax.
Naglasio je da se time samo pogoršavaju pogreške Europske unije počinjene sankcijama prema Moskvi ove godine i nazvao je situaciju "više nego ozbiljnom". Kalinjingrad je smješten između Litve i Poljske i udaljen je od Moskve više do 1000 kilometara. U subotu, Vilnius je počeo blokirati promet robe koji željeznicom preko litvanskog teritorija putuje u Kalinjingrad.
Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov rekao je da zabrana obuhvaća oko 50 posto roba koje Kalinjingrad uvozi i nazvao to "najozbiljnijim kršenjem ... prava slobodnog tranzita u Kalinjingradsku regiju te iz nje". Litva je rekla da od subote na snagu stupa zabrana prijevoza robe obuhvaćene europskim sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad preko njezina teritorija. Peskov je nazvao potez "elementom blokade", no nije rekao ništa o eventualnim protumjerama.
Zastupniku ruske Dume zaplijenjeni stanovi u Münchenu
15:34 - U Münchenu su u ponedjeljak prvi put zaplijenjene nekretnine i bankovni računi ruskih državljana koji su pod europskim sankcijama, izvijestilo je državno odvjetništvo u ovom gradu.
"Radi se o prvom slučaju zapljene konkretnih nekretnina, a ne samo o zamrzavanju novčanih pologa", rekla je više državna odvjetnica Anne Leiding.
Zaplijenjena su tri stana u Münchenu u vlasništvu jednog zastupnika ruske Dume i njegove supruge. Na bankovne račune koji su blokirani mjesečno je pristizalo 3.500 eura prihoda od iznajmljivanja stanova. Zastupnik u čijem su vlasništvu stanovi uvršten je od 23.veljači na popis osoba koje su pod sankcijama Europske unije. On je u parlamentu podržao prijedlog predsjednika Vladimira Putina kojim se tražilo priznanje separatističkih područja u Ukrajini što je omogućilo napad na ovu zemlju. Stanari zaplijenjenih stanova smiju u tim stanovima ostati do daljnjeg.
Čelnik Krima: Ukrajina gađala plinske platforme u Crnom moru
15:24 - Ukrajinske snage obalne obrane napale su projektilima plutajuće platforme u Crnom moru, prema riječima proruskih izvora.
"U ovom trenutku, pet osoba je spašeno, a tri su ozlijeđene", rekao je krimski čelnik Sergej Aksenov u videu objavljenom na Telegramu u ponedjeljak.
Spasilačkim brodovima i dalje se traži još ljudi. Prema videu, na platformama je bilo ukupno 12 radnika. Ranije, ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko izvijestio je o napadima projektila na proizvodne platforme. Ukrajinska vojska nije komentirala ovaj incident. Platforme su smještene oko 100 kilometara od obale pokrajine Odese i 150 kilometara od poluotoka Krima u Crnom moru. Kad je Rusija anektirala Krim, platforme je zauzela ruska vojska u ožujku 2014. godine.
Dvojica građana BiH ratuju u Ukrajini - na suprotnim stranama
15:22 - Dvojica građana Bosne i Hercegovine ratuju u Ukrajini na različitim stranama, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo sigurnosti demantirajući tako navode ruskog ministarstva obrane da je u ratu u Ukrajini poginuo 51 plaćenik iz BiH.
"Ministarstvo sigurnosti BiH i sigurnosne agencije imaju saznanja o odlascima dva državljanina BiH na ratište u Ukrajinu, jedan na strani Ukrajine, a drugi Rusije", stoji u objavi na društvenim mrežama ministarstva sigurnosti BiH.
Time su potpuno neistiniti ruski podaci o odlascima i pogibiji državljana BiH na ratištu u Ukrajini, dodaje ministarstvo BiH.
Rusko ministarstvo obrane prije dva dana objavilo je popis stranih boraca u Ukrajini. U podacima za BiH stoji da je ubijen 51 plaćenik, da je od početka rata stiglo 167 državljana Bosne i Hercegovine u Ukrajinu te da je u međuvremenu tu zemlju napustilo njih 46, a ostalo ih je još 70. Odlazak na strana ratišta u BiH kvalificira se kao kazneno djelo povezano s terorizmom. Te izmjene u kazneno zakonodavstvo BiH uvedene su nakon što se više stotina osoba priključilo terorističkoj organizaciji Islamskoj državi koja je u međuvremenu poražena.
Medvedev: SAD bi trebao moliti za pregovore o nuklearnom oružju
14.20 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je u ponedjeljak da su Sjedinjene Države te koje trebaju moliti Moskvu za smanjenje nuklearnog naoružanja. Rusija i SAD, daleko najveće svjetske nuklearne sile, pregovarele su o nizu velikih sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja otkad je Ronald Reagan prvi put došao na vlast 1981. godine. No ruska invazija Ukrajine uzrokovala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od Kubanske krize 1962. godine, kada su mnogi strahovali da je svijet na rubu nuklearnog rata.
Medvedev, dok je bio predsjednik od 2008. do 2012. godine, potpisao je Novi START (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja) 2010. godine s Barackom Obamom u Pragu, a sporazum je zatim bio produljen u veljači 2021. godine na još pet godina, do 2026. godine. "Sada je sve mrtva zona. Trenutno nemamo nikakvih odnosa sa SAD-om. Na nuli su", rekao je Medvedev na Telegramu raspravljajući o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.
"Još nema potrebe s njima pregovarati (o nuklearnom razoružanju). To je loše za Rusiju", rekao je Medvedev, koji trenutno služi kao potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti. "Nek se vrate trčeći ili dopužu natrag i zatraže to", rekao je o pregovorima. Rusija i SAD kontroliraju oko 90 posto nuklearnih glava u svijetu, dok svaka zemlja posjeduje oko 4000 nuklearnih glava u svojim vojnim zalihama, prema podacima Saveza američkih znanstvenika. Medvedev, koji se kao predsjednik nastojao predstaviti kao reformator koji želi bolje odnose sa Zapadom, predložio je da Moskva bude žešća prema SAD-u. Spomenuo je pritom sovjetskog čelnika Nikitu Hruščova na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda koji je cipelom udarao po govornici. "Postoji još jedna dokazana metoda komuniciranja s Amerikom na ovu temu - udarati cipelom po UN-ovoj govornici. Nekoć je to funkcioniralo." Bijesan zbog kritika upućenih Sovjetskom Savezu o "gutanju" dijelova Istočne Europe, Hruščov je 1960. godine zamahnuo cipelom na Općoj skupštini, prema izvješću New York Timesa, i udario njome o stol.
Borrell: Blokada izvora ukrajinskog žita je ratni zločin
13.00 - Visoki predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nazvao je rusku blokadu ukrajinskih luka ratnim zločinom, ističući da se glad ne smije koristiti kao ratno oružje. “Nemoguće je zamisliti da milijuni tona žita ostaju blokirani u Ukrajini, dok u ostatku svijeta ljudi trpe glad. To je pravi ratni zločin i ne mogu zamisliti da će to još potrajati. Ne možete koristiti glad ljudi kao oružje u ratu”, izjavio je Borrell prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica u Luxembourgu.
Ministri će razgovarati o posljedicama rata u Ukrajini koju je brutalno napala Rusija. “Posljedice rata postaju vrlo opasne ne samo za Ukrajinu, nego za cijeli svijet. Moramo ponovno upozoriti na opasnost gladi u svijetu, posebice u Africi. Rat dovodi do povećanja cijena i do nestašica energije i hrane”, rekao je Borrell.
Borrell je odbacio ruske tvrdnje da su sankcije EU-a odgovorne za krizu s hranom.
“Naše se sankcije ne odnose na hranu, na gnojiva. Svatko tko želi kupiti hranu i gnojiva iz Rusije može to učiniti bez ikakvih prepreka”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku politiku.
Rusija: Ukrajinski vojnici masovno odbijaju zapovjedi
12.00 - Moskva tvrdi da postoji "masovna neposlušnost zapovjedništvu" među ukrajinskim snagama te da vojnici dezertiraju. U svom posljednjem dnevnom operativnom brifingu, rusko ministarstvo obrane također je tvrdilo da su se neki zapovjednici "povukli iz upravljanja svojim postrojbama i izbjegavali borbene misije" koristeći bilo kakav izgovor poput bolesti. Niti jedna tvrdnja nije neovisno provjerena.
U brifingu je Rusija također pobrojala koliko je uništila ukrajinskih sustava i ljudi. Tvrde da su su uništili lanser Buk-M1 u Donjecku, oborili MiG-29 u Dnjepropetrovsku, uništili kontrolni centar dronova na aerodromu Artsyz u Odesi te ključne elemente protuzračnog raketnog sustava S-300 u Lugansku. Ubijeno je 450 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga, tvrde.
Njemačka koordinira plan izvlačenja ukrajinskog žita
11.00 - Njemačka pomaže Poljskoj i Rumunjskoj u prilagodbi njihovih željeznica kako bi se omogućio izvoz milijuna tona žita zaglavljenog u Ukrajini zbog ruske blokade morskih luka, izjavila je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. “Željezničke pruge treba modernizirati, potrebni su nam pravi teretni vagoni - njemačka vlada radi na tome s mnogim drugim akterima”, rekla je Baerbock prije sastanka s kolegama iz Europske unije u Luksemburgu.
“Jasno je da u konačnici sigurno nećemo moći izvući sve žitarice, ali ako uspijemo osloboditi barem dio, preko raznih ruta, to će svakako pomoći u trenutku kada se suočavamo s ovim globalnim izazovom”, poručila je njemačka ministrica diplomacije. Ukrajina i zapad optužuju Moskvu da hranu koristi kao oružje dok Moskva blokadu pripisuje ukrajinskim minama u Crnom moru i sankcijama Rusiji.
Institut: Ruska artiljerija i dalje preslaba za napredovanje
10. 00 - Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je novu ratnu kartu iz Ukrajine. Navode da je ruska topnička snaga vjerojatno i dalje nedovoljna da omogući rusko napredovanje unutar Severodonjecka. Ruske snage nastavile su se pripremati za napredovanje na Slavjansk jugoistočno od Izjuma i zapadno od Limana. Institut za proučavanje rata također navodi da su se Rusi usredotočili na jačanje obrambenih položaja duž južne osovine zbog nedavnih uspješnih ukrajinskih protunapada duž granice Herson-Mikolajivske oblasti.
Dodaju da su ukrajinske snage provele uspješne protunapade na području Zaporižja zbog čega su Rusi prisiljeni brže pojačati ovaj oslabljeni sektor bojišnice. Ruske snage nastavljaju gomilati opremu i ljudstvo u središnjoj oblasti Zaporižja, što je vjerojatno odgovor na ukrajinske protunapade. Ukrajinska regionalna vojna uprava Zaporižje izjavila je da ruske trupe pokreću opremu i vozila s Krima preko Melitopolja prema područjima Vasilivka i Polohi te da su se ruske diverzantske skupine sukobile s ukrajinskim vojnicima u blizini granice zaporiške i donjecke oblasti.
Kako piše Institut za proučavanje rata, Rusi akumuliraju snage u Zaporižju kako bi se obranile od ukrajinskih protunapada prema Melitopolju koji bi mogli ugroziti rusku kontrolu nad gradom.
Rusija tvrdi da je evakuirala više od 300.000 djece iz Ukrajine
9.30 - Ruska vojska je priopćila da je više od 307 000 djece deportirano iz Ukrajine u Rusiju od početka rata. Rusi ujedno tvrde da su zaprimili više od 2,7 milijuna zahtjeva onih koji se žele preseliti iz Ukrajine u Rusiju, piše
Britanski obavještajci: Rusko zrakoplovstvo nije uspjelo
8.30 - Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je svoje najnovije obavještajno izvješće. U njemu se navodi kako su ruske kopnene i taktičke zračne operacije ostale usredotočene na središnji sektor Donbasa tijekom vikenda. Također obavještajci daju svoju procjenu učinka Rusije na nebu iznad Ukrajine od početka invazije 24. veljače. Navode kako, u dosadašnjem dijelu rata, rusko zrakoplovstvo nije uspjelo. Njegov neuspjeh u dosljednoj isporuci zračnih snaga vjerojatno je jedan od najvažnijih čimbenika iza vrlo ograničeni uspjeh Rusije, kažu obavještajci dodajući da Rusi ne mogu steći potpunu nadmoć u zraku.
Australija Ukrajini poslala prva četiri oklopna transportera
7.45 - Australija je poslala prva četiri od 14 oklopnih transportera u Ukrajinu u sklopu paketa pomoći vrijednog 285 milijuna dolara. M113AS4 su ukrcani u ukrajinski zrakoplov prošlog tjedna nakon što je bivši ministar obrane Peter Dutton obećao u svibnju obećao transportere i 20 Bushmaster oklopnih vozila. Ukrajinski veleposlanik u Australiji Vasil Mirošničenko pozvao je na daljnju vojnu pomoć, posebice kad je riječ o raketama dugog dometa koje mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti od 150 km, kao i streljivo kako se zalihe smanjuju.
Rasprava o europskoj sudbini Moldavije i Ukrajine
7.00 - U četvrtak i petak održava se redoviti sastanak na vrhu šefova država ili vlada Europske unije, a raspravljat će, između ostaloga, i o mišljenjima koje je Europska komisija objavila prošli tjedan o zahtjevima Ukrajine, Moldavije i Gruzije za članstvo u Europskoj uniji.
Dobiju li Ukrajina i Moldavija kandidatski status bit će to veliki skok jer su se prije početka brutalnog ruskog napada na Ukrajinu te zemlje borile da u zajedničkim deklaracijama dobiju bilo kakvu maglovitu formulaciju koja bi makar u naznakama govorila o europskoj perspektivi.
Njemačka se priprema za redukciju plina 'svim sredstvima'
4.00 - Njemački ministar gospodarstva Robert Habecki priprema nove mjere koje bi trebale smanjiti potrošnju plina i nadoknaditi smanjene isporuke iz Rusije, prema planovima dostupnima agenciji dpa. Ruski proizvođač plina Gazprom smanjio je prošlog tjedna isporuke plinovodom Sjeverni tok 1 zbog, kako kaže, kašnjenja opreme koja je poslana na remont u Siemens. Siemens je izvijestio da je turbine poslao u tvornicu u Kanadu koja je pak blokirala njihov povrat budući da je Gazpromu uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Njemačka je utvrdila da iz Rusije dobiva 60 posto manje plina i ministar gospodarstva skicirao je nekoliko mjera koje bi trebale nadoknaditi smanjene Gazpromove isporuke. Habeck želi smanjiti potrošnju plina u proizvodnji struje i u industriji i prioritet dodijeliti punjenju skladišta za zimu. Umjesto u termoelektranama na plin, više struje trebalo bi se proizvoditi u termoelektranama na ugljen, predlaže.
U dokumentu na pet stranica, ministar gospodarstva ističe da je "situacija ozbiljna" te da "se potrošnja plina mora dodatno smanjiti, a više plina mora biti usmjereno u skladišta jer ga ove zime neće biti dovoljno".