Već mjesecima, još od objave ulaska u eurozonu, a onda i nakon rasta inflacije, traje priprema hrvatske javnosti na "neminovnost" rasta kamatnih stopa na bankovne kredite, što posebno traumatizira građane s velikim stambenim kreditima od kojih mnogi nemaju ugovorenu fiksnu kamatnu stopu. Guverner Boris Vujčić u svojim je posljednjim istupima krenuo u smjeru smirivanja situacije tvrdnjama da će upravo ulazak Hrvatske u eurozonu pomoći tome da kamatne stope neće rasti tako drastično, ministar Zdravko Marić pak konkretnija pojašnjenja prepušta bankarima, a bankari, preko Hrvatske udruge banaka, nude ne previše obećavajuće savjete.
O tome kako vodstvo HNB-a i Vlada i bankari pripremaju hrvatske građanke i građane na rast kamatnih stopa, bi li moglo postojati nekakvo drugačije rješenje, i kakvi su savjeti svima koji su pritisnuti kreditima, razgovarali smo s Goranom Aleksićem, koordinatorom Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, bivšim saborskih zastupnikom, iznimnim poznavateljem svih problematičnih točaka u odnosu banaka i građana.
NET.HR: Kada su guvernera Vujčića novinari pitali o mogućem rastu kamatnih stopa za kredite - zbog inflacije i ulaska u eurozonu, on je odgovorio da je predstojeći ulazak u eurozonu zapravo velika prednost. Kakav je vaš stav, kako će ulazak u eurozonu utjecati na kamatne stope kredita, prije svega kredita za građane?
ALEKSIĆ: Ulazak u euro zonu nema nikakve veze s kamatama koje korisnici kredita već plaćaju u ugovorenim kreditima. Ili, ako i ima nekakve veze, to će se pokazati tek za koju godinu. Ako je kamatna stopa fiksna, ostat će fiksna. Ako je promjenjiva, onda se ona mijenja u skladu s promjenama promjenjivih parametara, a ulazak Hrvatske u eurozonu s time nema baš nikakve veze. Pitanje je kakve će biti kamatne stope u novim kreditima, a to uistinu ne može nitko znati. Ne vjerujem da će u novim kreditima kamatne stope biti značajno drugačije nego u postojećoj ponudi.
NET.HR: Guverner Vujčić i predstavnici Vlade vole također naglašavati da su u Hrvatskoj u ovom trenutku više nego u mnogim drugim zemljama članicama EU-a. Zašto je to tako, i zašto je to tako olako prolazilo kod nas?
ALEKSIĆ: Kamatne stope su nešto više nego u zapadnim zemljama EU-a samo zbog toga jer su banke u Hrvatskoj navikle imati puno veći profit po jednom kreditu nego u zapadnim zemljama. Banke u Hrvatskoj imaju čak i do 200 posto veći profit po istovrsnom kreditu nego npr. banke u Njemačkoj. Budući da su kamate na depozite oko nula posto, to znači da su izvori sredstava za banke potpuno besplatni, jer svi mi plaćamo naknade za tekuće i druge račune, tako da mi plaćamo bankama da bi one čuvale naš novac, dok je nekad bilo obrnuto, banke su davale relativno dobre kamate da bi tako privukle sredstva za plasiranje kredita.
Goran Aleksić: "Šef Udruge banaka navlači građane na tanki led, i želi im fiksiranjem kamata povećati kamatu u postojećim kreditima, jer svakako fiksiranje kamate znači odmah i povećanje kamate."
NET.HR: Ministar Marić naglašava već duže vrijeme neminovnost rasta kamatnih stopa zbog inflacije. Gotovo u potpunosti izostaje analiza stanja bankarskog sektora u Hrvatskoj, njihovih rezervi, odnosno - bi li banke mogle nekako drugačije prevladati inflatorni pritisak.
ALEKSIĆ: Marić podilazi bankama i govori ono što bankama paše. Banke imaju 70 milijardi kuna likvidnosti, a to je čist novac kojim raspolažu kad hoće, i kako hoće. Osim toga imaju depozite građana u stotinama milijardi kuna, i ti depoziti su u stvari temelj za kredite. Ti depoziti su potpuno besplatni za banke, dapače, već sam rekao, mi plaćamo bankama naknade za račune na kojima su ti depoziti. Dakle, koji bi bio razlog rasta kamata ako su banke krcate novcem, i ako su izvori sredstva za kredite potpuno besplatni? Banke svake godine imaju enormno visoku dobit, s obzirom na gospodarsku krizu, a to je tako samo zbog toga jer im nitko ne želi ograničiti naknade kojih ima na desetke različitih vrsta. Meni se čini da Marić ima problema s elementarnom matematikom, ali zato nema nikakvih problema navlačiti vodu na bankarski mlin. To čini i HNB, i ministar financija, ali na kraju i cijela Vlada. Svi su probankarski orijentirani, i nije ih briga za građane.
NET.HR: Direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović, uz najavu rasta kamatnih stopa građanima je preporučio 'analizu rata i razgovore s bankama o mogućem fiksiranju kamatne stope na određeno razdoblje'. Kako to komentirate?
ALEKSIĆ: Adrović također navlači građane na tanki led, i želi im fiksiranjem kamata u biti povećati kamatu u postojećim kreditima, jer svakako fiksiranje kamate znači odmah i povećanje kamate. S druge strane, ni Adrović, niti HNB, niti Vlada RH ne bave se činjenicom da su banke osuđene u kolektivnom postupku u slučaju franak, i da su dužne potrošačima, njih 125.000 koji su imali švicarce, ukupno oko 20 milijardi kuna. Osim toga, u euro i kunskim kreditima ugovorenim prije 2013. također su masovno ugovarane ništave kamate, i na stotine tisuća građana ima pravo tužbama dobiti na milijarde kuna i po tim kreditima. To ne zanima nikog, građani su neosviješteni, i mi iz Udruge Franak jedini o tome govorimo. Kada bi Ministarstvo gospodarstva i HNB zajednički preuzeli proaktivnu ulogu u zaštiti potrošača, banke bi se smanjile na makovo zrno, i počele bi ponizno pozivati potrošače koje su opljačkale da im vrate opljačkani novac. No, to u Hrvatskoj nećemo gledali. A nećemo gledali samo zbog toga jer HNB i Vlada RH drže lopovima lojtrice.
NET.HR: Kakva je vaša preporuka građanima sa stambenim i ostalim vrstama kredita u ovom očigledno kriznom trenutku?
ALEKSIĆ: Svima koji imaju već ugovorene kredite bih savjetovao da provjere kako im je ugovorena kamatna stopa. Ako je ona ugovorena tako da se mijenja odlukom banke, bez utvrđenih parametara, onda to znači da takva kamata ne vrijedi, i da se tužbom može dobiti preplaćene kamate natrag. To znači i to, da takva kamata ne smije niti u jednom trenutku biti veća od početne kamate. Radi se o gotovo svim kreditima pravnih i fizičkih osoba koji su ugovoreni prije 2013. godine.
Za one kredite ugovorene nakon 10. siječnja 2013. kamate bi trebale biti ugovorene pravilno. Ako su promjenjive, sastoje se od fiksne marže i promjenjivog parametra, a to može biti Euribor ili NRS (nacionalna referentna kamatna stopa). Nema niti jednog razloga da promjenjivi parametar bude Euribor, jer banke se ne zadužuju vani da bi nama davale kredite, pa bi bilo poželjno zahtijevati od banke da se aneksom umjesto Euribora ugovori NRS kao promjenjivi parametar, jer je to domaća referentna stopa koja je vezana u prvom redu na prosječne kamatne stope na depozite građana. Naglašavam i to da su banke tijekom 2013. pokušale na prevaru prikazati svoje poslovanje zakonitim, pa su građanima slale obavijesti o tome da su odredile parametre u njihovim već ugovorenim kreditima. Te obavijesti ne vrijede pišljiva boba. Kamatna stopa mora se ugovoriti, pa su tako i te parametre banke morale ugovoriti, a ne samovoljno odrediti.
Kako god, u novim kreditima koje će građani tek ugovoriti nema drugog načina nego provjeriti sve ponude na tržištu te ugovoriti kredit koji je najpovoljniji, i po mogućnosti izbjeći vezivanje promjenjive kamatne stope za Euribor. Treba svakako nastojati na primjeni NRS-a kao promjenjivog parametra. I pozivam sve građane s kreditima ili leasingom ugovorenim prije 2013., bilo da su otplaćeni, bilo da se i dalje otplaćuju, da se jave Udruzi Franak kako bi saznali imaju li pravo tužiti banku.
