Na burzama diljem svijeta u ponedjeljak je krenula, a u utorak se nastavila velika rasprodaja zbog nekoliko zlogukih faktora - faktične propasti jedne od španjolskih banaka, nervoznog upozorenja MMF-a španjolskoj vladi da je krajnje vrijeme za sveobuhvatnu financijsku reformu, strahova da bi plan spasa posrnule grčke ekonomije mogao propasti, mogućnosti da bi još neke države u Europi mogli krenuti grčkim stopama te napetosti na granici dviju Koreja.
U New Yorku je u ponedjeljak indeks Dow Jones pao 1.2 posto, a u utorak je odmah po otvaranju trgovanja zabilježen njegov pad od oko 250 bodova, tako da se taj indeks spustio ispod psihološki važne razine od 10.000 bodova. Za Dow Jonesom su redom popadali i gotovo svi azijski burzovni indeksi - japanski Nikkei za 3 posto, Hang Seng u Hong Kongu za 3.5 posto, a korejski KOSPI za 2.7 posto.
Ništa bolja situacija nije u utorak ni u Europi, gdje su londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC bili u minusu za nekoliko postotaka. Španjolski je burzovni indeks pao za više od četiri posto.
No, kako većina uzroka pada burzovnih indeksa proizlazi iz država članica Eurozone, najveći je pritisak u ovakvoj situaciji na samom euru, koji je u odnosu na američki dolar u samo 24 sata pao s 1.26 na 1.22, a padanju se kraj ne nazire.
Trenutno je najviše očiju upereno u Španjolsku. Tamošnja je središnja banka proteklog vikenda uklonila nesposobnu upravu banke Cajasur, u većinskom vlasništvu Katoličke crkve, zbog golemih dugova u koje je upala. Kako se ista stvar ne bi dogodila četirima drugim bankama, njihove su se uprave odmah odlučile za spajanje.
Istovremeno, iz MMF-a je stiglo dramatično upozorenje vladi u Madridu kako je krajnji trenutak za provedbu reformi. Slična upozorenja Španjolskoj, ali i Grčkoj, Portugalu te Italiji, odašilje i Europska komisija.
