Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY), koji je predsjedao sudac Theodor Meron, u četvrtak je poništilo prvostupanjsku presudu od 28. lipnja prošle godine kojom je bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić bio oslobođen optužbe za genocid u sedam općina BiH, vrativši tu točku optužnice, javljaju agencije.
Žalbeno vijeće izreklo je tu presudu po žalbi tužiteljstva na odluku raspravnog vijeća da bivšeg predsjednika Republike Srpske nakon završetka tužiteljskog dokaznog postupka oslobodi odgovornosti za točke optužnice koje se tiču genocida u sedam bosansko-hercegovačkih općina.
Radi se o konačnoj međupresudi Karadžiću kojeg je raspravno sudsko vijeće, na čelu s južnokorejskim sucem O-Gon Kwonom, prošle godine oslobodilo po točki optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Obaranje te presude znači da će Karadžić morati odgovarati i za genocid u tih sedam općina.
Pravila Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju omogućavaju optuženima da nakon završetka dokaznog postupka tužitelja, a prije izvođenja dokaza obrane, zatraže odbacivanje pojedinih ili svih točaka optužnice ako smatraju da ih tužitelji nisu dokazali.
NAJAVA
Žalbenim vijećem koje donosi odluku predsjeda sudac Theodor Meron koji je donio oslobađajuću presudu za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača.
Zanimljivo je da se ova odluka donosi na 18. godišnjicu genocida u Srebrenici i dan ukopa 409 ubijenih Srebreničana u Potočarima.
Radovan Karadžić je 11. lipnja 2012. podnio zahtjev za izricanje oslobađajuće presude po svim točkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika. Na raspravi održanoj 28. lipnja 2012. raspravno vijeće je izreklo oslobađajuću presudu po točki 1. optužnice u kojoj se navodi da je Karadžić sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s drugim članovima vodstva Srbije i bosanskih Srba, koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata iz općina u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 31. ožujka 1992. i 31. prosinca 1992. provođenjem kampanje progona, koja je uključivala ponašanje na osnovu kojeg se vidjela namjera da se počini genocid, piše 24sata.info.
Riječ je o BiH općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
U tom pogledu, Vijeće je zaključilo da nema “dokaza, čak i ako bi
bili u potpunosti prihvaćeni, koji bi mogli podržati osudu za
genocid u tim općina prema članu 4(3) Statuta”.
Tužiteljstvo je 25. rujna 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću
presudu, nakon čega je Žalbeno vijeće saslušalo usmene podneske u
vezi sa žalbom 17. travnja 2013.
Pravilo 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda
predviđa da će, po završetku izvođenja dokaza optužbe, raspravno
vijeće usmenom odlukom, nakon što sasluša usmene argumente
strana, donijeti oslobađajuću presudu po bilo kojoj od točaka
optužnice ukoliko nema dokaza koji mogu biti osnova za osudu.
