Politički udari na premijera Andreja Plenkovića ovih su se dana intenzivirali. Zanimljivo, najveća prijetnja premijeru, od samog početka njegovog mandata, ne dolazi iz oporbe, nego upravo iz njegove stranke i satelita koje HDZ, nesumnjivo i potpuno, kontrolira.
Unatoč tome što je Plenkovićeva većina u Saboru najmanja i najtijesnija u hrvatskoj političkoj povijesti, intertna i beskrvna oporba to ne uspijeva kapitalizirati. No, Plenkovićevu slabost namirisali su njegovi unutarstranački oponenti. Izdvojili smo nekoliko HDZ-ovih kružoka, međusobno povezanih i isprepletenih, ali i međusobno posvađanih koji predstavljaju prijetnju ili potencijalnu prijetnju premijeru.
1. Pješadija: Penava i veterani
HDZ-ov gradonačelnik Vukovara Ivan Penava nedavno je najavio prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina. Istodobno, dio ratnih veterana, među kojima i HDZ-ov saborski zastupnik Stevo Culej, na presici ovog tjedna također traže procesuiranje srpskih ratnih zločina te očitovanje Milorada Pupovaca o Domovinskom ratu.
Premda se već spominju i dvije vukovarske kolone i veći prosvjedi branitelja, ovaj udar "pješadije" ne čini se posebno opasnim za premijera, sve dok se pobunjenicima ne pridruži netko iz stranačkog establišmenta. Premijer je Penavi i društvu odgovorio, kazavši kako "njemu nitko neće određivati tko će biti dio parlamentarne većine". Uz to, u petak je ravnateljstvo policije objavilo kako su podnijeli kaznenu prijavu protiv osumnjičenog 49-godišnjaka zbog sumnje da je na Ovčari ubio Damira Kovačića, pripadnika Hrvatske vojske. Mediji bliski vladajućima, ovih su se dana intenzivnije krenuli baviti brojem braniteljskih udruga i time čime se oni zapravo bave. Svakako zanimljiva tema vrijedna istraživanja, no još se zanimljiviji čini, riječnikom Plenkovićevih ministara kada govore o Penavi, tajming.
2. Stranačka dijaspora: Europarlamentarci
Ne treba zaboraviti kako je rušenje Tomislava Karamarka krenulo pismom HDZ-ovih europarlamentaraca, koje je potpisao i današnji šef stranke. Europski parlament ovog je tjedna izglasao izvješće protiv mađarskog premijera Viktora Orbana što bi na kraju, premda malo vjerojatno, moglo rezultirati oduzimanjem glasa Budimpešti u EU institucijama. HDZ-ovi europarlamentarci podržali su Orbana. Plenković, kao uvjereni europejac, pokušao je opravdati što je njegova stranka podržala neliberalnu Orbanovu vlast nasuprot europskom mainstreamu, taktičkim rješavanjem otvorenih pitanja s Mađarskom, što zvuči kao samo donekle uvjerljivo objašnjenje.
Plenković se i ranije sukobljavao sa europarlamentarkom Ivanom Maletić koji nije željela biti ministrica u njegovoj Vladi, pa joj je on to kasnije javno predbacivao. No, unatoč tome što u ovom trenutku nije sasvim sigurno je li podrška Orbanu bila Plenkovićeva odluka, ili odluka koja je donesena mimo njega, bliže se europski izbori te će šef HDZ-a imati jak adut u ruci kojim će moći smiriti potencijalu ofenzivu ove, ionako nejedinstvene grupacije.
3. Topništvo: Zasad lojalni ministri desne provenijencije
Nakon što je u svibnju Martina Dalić morala otići zbog afere Borg, izbor novog ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade jasno je pokazao kako stoje stvari u HDZ-u. Naime, za novog ministra izabran je Darko Horvat, čovjek iz kruga Tomislava Karamarka, dok je potpredsjednik postao Tomislav Tolušić, jedan od ljudi koji je, uz podršku slavonske struje, bio jedan od najozbiljnijih Plenkovićevih protukandidata kada je ovaj preuzeo stranku. Naravno, kako se to obično rješava u HDZ-u, Plenković je na kraju bio jedini kandidat.
Grupaciju tvrde desnice u stranci samo je ojačalo imenovanje Lovre Kušćevića za tajnika stranke. No, ministri Medved, Krstičević i Kušćević zasad djeluju kao Plenkovićeva brana prema tvrdoj desnici.
4. Ugašeni spavači: Milinović, Stier, Kovač
Lički šerif Darko Milinović ekspresno je, nakon svoje autobus revolucije, izbačen iz stranke. Bivši šef diplomacije i pretendent na lidersku poziciju Miro Kovač također je pacifiziran te se slabo pojavljuje u javnosti. Davor Stier najžešće je na svibanjskom saboru stranke napao Plenkovića. "Ovo je važan trenutak za HDZ, ili ćemo ući bez fige u džepu u borbu protiv klijentelizma ili ćemo završiti u ropotarnici povijesti", poručio je Stier aludirajući na aferu Borg i sivu zonu u kojoj su operirali premijer, bivša potpredsjednica Dalić i njihovi savjetnici. "Gledam vas u lice i kažem da sam ja spreman, a nadam se i vi", poručio je tada Stier.
5. Zaboravljeni vođa: Tomislav Karamarko
U intervjuu za 7Dnevno, Tomislav Karamarko je prošlog mjeseca poručio kako se vraća u politiku. "Nakon dvije godine političke izolacije, nakon dugotrajne analitike uzroka i posljedica mog političkog uspona i pada, još sam više učvrstio svoja domoljubna politička stajališta i u tome me neće slomiti. Ako kao takav, s ogromnim političkim iskustvom i jasno deklariranim svjetonazorom, budem potreban hrvatskom narodu, dužnost mi je odazvati se", kazao je tada bivši prvi potpredsjednik Vlade.
Među Plenkovićevim suradnicima taj intervju nije najbolje dočekan te je Karamarku preko medija poručeno da je njegova snaga u stranci nikakva. Pa ipak, krene li zaista ofenziva tvrde desnice na Plenkovića, pobunjenici bi mogli poželjeti imati Karamarka uz sebe.
6. Kingmaker (barem bi on želio da tako mislite): Milijan Brkić
Premda i sam godinama živi od imidža kako sve u HDZ-u kreće i završava od njega, Milijan Brkić nesumnjivo je jedan od najmoćnijih ljudi u stranci. Nedavnim kadrovskih rošadama u HDZ-u koje su spomenute ranije u ovom tekstu, Brkić je potvrdio samo potvrdio svoj utjecaj. Još jedan od onih koji zasad pristaje na Plenkovića dok on jamči pobjedničke rezultate na izborima, odnosno veći kolač za podjelu.
7. Nuklearna opcija: Kolinda
16.01.2016., Vukovar - Posljednjeg dana radnog posjeta Vukovarsko-srijemskoj zupaniji predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic obisla je Javnu ustanovu 'Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar'. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Jedina osoba koja bi mogla srušiti Plenkovića i preuzeti HDZ jest Kolinda Grabar Kitarović, smatra politički analitičar Žarko Puhovski. "Ona bi to mogla kada bi imala takav politički format da riskira i odluči da se više neće kandidirati za predsjednicu države već za predsjednicu stranke, a onda eventualno i za predsjednicu Vlade i tako dođe do prave moći", kazao je Puhovski u ovotjednoj analizi političkih prilika u najvećoj hrvatskoj stranci za Net.hr.
Povratak Kolinde otvoreno i javno zagovara i ugašena zvijezda HDZ-a Darko Milinović, a sasvim je sigurno da bi je i još neki voljeli vidjeti u toj ulozi. Dio HDZ-a vjeruje kako bi im ona mogla donijeti nastavak pobjedničkog Plenkovićevog niza, ali uz značajni zaokret od centra prema desnici. I naravno, za njih puno važnije, nove ljude na ključnim pozicijama što bi značilo i novu podjelu dobara.
