Srpski pravnici u Haagu Oluju usporedili s holokaustom

Akciju Oluja isplanirali su na Brijunima "zločinci" koje Hrvatska, umjesto da ih je kaznila, slavi kao heroje, a tu genocidnu akciju obilježava kao državni praznik, izjavili su u petak srbijanski zastupnici na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu.

"Hrvatska očito ne misli da je učinila bilo što loše u Oluji. 5. kolovoza se obilježava kao državni praznik, a sudionici Oluje su heroji, ne osumnjičeni ili zločinci", rekao je odvjetnik Wayne Jordash na suđenju pred najvišim sudom UN-a.

"Da je (Franjo) Tuđman živ, bio bi ovdje, vjerojatno optužen za genocid", dodao je član srbijanskog pravnog tima William Schabas završnog dana iznošenja srbijanske protutužbe za genocid protiv Hrvatske.

VIŠE O TEMI:

• 'Tuđmanov genocidni plan je uspio - krajinski Srbi su nestali!'
• 'Zločinačku akciju Hrvati slave kao državni praznik'
• Srbijanski pravni tim: 'Bez državnosti nema odgovornosti za genocid'
• 'Dokazali smo da je nad Hrvatima izvršen genocid!'
• 'Raširenost zločina dokazuje jasnu namjeru fizičkog uništenja Hrvata'
• Dolenčić odgovorio na optužbe iz Haaga: 'To je laž i besmislica!'

Srbija u tužbi iz 2010. tvrdi da je u Oluji u kolovozu 1995. ubijeno 1.719 i etnički očišćeno 250.000 hrvatskih Srba, što je gotovo dovelo do nestanka te etničke skupine.

Akciju koja je trajala od 4. do 8. kolovoza Hrvatska smatra legitimnom vojno-policijskom operacijom oslobađanja dotad okupiranih područja i njihovo vraćanje u okvire međunarodno priznatih granica.

"Kada bi to bilo tako, onda se nakon Oluje ne bi ubijali i protjerivali oni koji su ostali", rekao je Jordash i dodao da je Oluja bila tek "masovnija i okrutnija" verzija ranijih akcija Medački džep i Bljesak koje su izazvale masovni progon Srba.

Po njegovim riječima, krajinski Srbi 8. su kolovoza "bili na koljenima", a hrvatske snage "puštene s lanca". "Uslijedila je najšokantnija faza, ubijanje nevinih civila koje je Tuđman pozvao da ostanu ako nemaju krvi na rukama", rekao je britanski odvjetnik.

Srbija se u dokaznom postupku posvetila i analizi presude žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) iz 2012. kojom su generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni za zločine u Oluji i odbačen je zaključak prvostupanjskog vijeća iz 2011. o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, predvođenog Tuđmanom, protiv hrvatskih Srba.

"Prvostupanjska presuda odbačena je na kontroverzan način i nije iznenađujuće da su izdvojeno mišljenje imala dva najiskusnija suca", rekao je Jordash.

Ističući da bi Srbija bila sretnija da je žalbeno potvrdilo presudu raspravnog vijeća, Shabas je sucima ICJ-a poručio da imaju na umu kako je ukupno pet sudaca (tri u raspravnom i dva u žalbenom vijeću) smatralo da su Gotovina i Markač krivi.

Prevlast većine od tri prema dva u žalbenom nad tri jednoglasna u raspravnom vijeću je "mehanicistička i pojednostavljena", ocijenio je kanadski profesor.

I u nastavku usmene rasprave srbijanski su se zastupnici bavili sastankom na Brijunima uoči Oluje tvrdeći da je Tuđman s vojnim vrhom tada isplanirao "zločinačke aktivnosti".

"Transkript sa sastanka nedvojben je dokaz da je vojni i politički vrh želio da Srbi nestanu, ne preseljenjem nego fizičkim uništenjem", istaknuo je Schabas.

Vraćajući se u prošlost, rekao je da je Hrvatska prije stotinu godina bila domovina značajne srpske zajednice koju su nacisti u Drugom svjetskom pokušali, ali nisu uspjeli istrijebiti. Godine 1991. Srbi su činili 12 posto, a danas samo četiri posto hrvatskog stanovništva.

'Tragičan i barbarski primjer genocida kakvoga u Europi nije bilo od 1945.'

"To je tragičan gubitak za žrtve, Hrvatsku i cijeli svijet. Namjera uništenja krajinskih Srba stoji kao tragičan i barbarski primjer genocida kakvoga u Europi nije bilo od 1945.", ocijenio je Shabas.

Šef srbijanskog pravnog tima je rekao da Srbija nije željela suđenje pred ICJ-em, nego pitanja zaostala iz rata rješavati drugačijim mehanizmima, ali je na postupku ustrajala hrvatska strana.

Bez obzira na to, srbijanska protutužba je puno jača od hrvatske tužbe kada se uzme u obzir količina nasilja koju su hrvatske snage počinile nad Srbima, osobito tijekom i nakon Oluje, rekao je Obradović.

"Sve se to ne može usporediti ni s jednim masovnim zločinom na koji se poziva Hrvatska u svojoj tužbi... Da je bilo kako je želio Tuđman, ne bi ih uopće bilo", rekao je Obradović u završnom obraćanju 17-članom sudskom vijeću.

Hrvatski pravni tim šokiran

Ovakva argumentacija, pogotovo usporedba s Holokaustom, iznenadila je hrvatski pravni tim.

"Moram priznati da nisam očekivala baš tako snažan rječnik. Očekivala sam, naravno, nadovezivanje na NDH, ali da će baš usporediti Brijunski sastanak s konferencijom u Wannseeu. To je zbilja bilo čak i iznad naših očekivanja", priznala je Vesna Crnić-Grotić, predstavnica Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde.

Iako srpska strana među svojim argumentima spominje i stav Dejana Jovića da je Franjo Tuđman bio separatistički nacionalist, predsjednik Republike se ne brine.

Beograd ne može računati na bezrezervnu podršku Hrvatske

No, uznemirio se nekad bliski Tuđmanov suradnik. Vladimir Šeks čak predlaže vrlo oštre poteze prema Srbiji.

"Mislimo da bi Hrvatska trebala tražiti jedno daleko odlučnije razjašnjenje i upozoriti Srbiju da podrška Hrvatske ulasku Srbije u Europsku uniju nije apsolutno bezrezervna. Nije apsolutno bezrezervna. Da moraju revidirati svoje postupke i svoje izjave", predlaže Šeks.

Do kojih ne bi nikad došlo, i danas su ponovili srpski pravnici, da Hrvatska nije ustrajala na svojoj tužbi. Na sve izrečeno hrvatski će tim odgovoriti u utorak.