Poučena primjerom iz Hrvatske, slovenska vlada proučava mogućnost otpisa dugova najsiromašnijima, ali nije vjerojatno da će taj model prihvatiti jer ga odbija većina stranaka u parlamentu.

"Čini mi se da je potez na koji se odlučila hrvatska vlada dobra praksa, pa provjeravamo bi li to bilo moguće provesti u Sloveniji, ali je Slovenija u drukčijoj situaciji", kazala je u utorak ministrica rada i socijalnih pitanja Anja Kopač Mrak.

Ona je u ponedjeljak u Opatiji o hrvatskim iskustvima s oprostom dugova razgovarala s hrvatskom kolegicom Milankom Opačić, ali je u Ljubljani ocijenila da je upitno bi li se takav dogovor u Sloveniji mogao postići.

Prijedlog o oprostu dospjelih dugova najsiromašnijim Slovencima uputila je u raspravu u parlament oporbena stranka Udružena ljevica (ZL), ali je ostala bez potpore velike većine drugih stranaka, pa je prijedlog odbijen. Stranka koja zastupa načela 'demokratskog socijalizma' svoj je prijedlog obrazložila krilaticom 'dokapitalizirali smo banke, sada dokapitalizirajmo i ljude'. Udružena lista kaže da je vlada već pomogla milijardama eura bankarskom sustavu da ne bi propao, a sada da bi se trebala posvetiti i problemima siromašnog stanovništva.

Prijedlog zakona o oprostu odbila je velika većina najvećih stranaka, a i one vladajuće. Kao razlog takvog stajališta navodili su da Slovenija već ima zakon o osobnom stečaju onih koji ne mogu platiti svoje dugove, iako priznaju da su problemi siromašnih vrlo ozbiljni.

Po podacima humanitarnih organizacija, lani je u Sloveniji osobni stečaj proglasilo oko 4.000 pojedinaca s poreznim dugom, postoji 21.000 domaćinstava odnosno obitelji u kojima su oba roditelja nezaposlena. Uz to, više od 124.000 ljudi u državi je bez posla, a po službenim podacima 15 posto djece živi u obiteljima koje su pale ispod statističke granice siromaštva.