Procjenjuje se da je 350.000 obitelji izgubilo svoje domove od sloma španjolskog tržišta nekretnina 2008. godine, na početku gospodarske krize. Nije jasno na koji će način banke odrediti tko su najugroženije osobe.
Objava španjolske udruge banaka (AEB) o obustavi deložacija došla je tri dana nakon što je 53-godišnja žena na sjeveru Španjolske počinila samoubojstvo netom prije no što je trebala biti deložirana iz svog stana. Žena je u petak skočila iz svog stana na četvrtom katu kada su došli službenici koji su je trebali deložirati. U Granadi je prošlog mjeseca samoubojstvo počinio muškarac kojemu je trebala biti oduzeta kuća.
Po Španjolskoj se održavaju prosvjedi u organizaciji pokreta Platforma za žrtve hipoteka blokiranjem pristupa kućama kako bi se spriječile deložacije. Predviđeno je da se španjolska vlada u ponedjeljak sastane s oporbom kako bi razgovarala o novim pravilima za deložacije.
Juliane Kokott iz Europskog suda za ljudska prava kritizirala je sadašnju regulaciju deložacija ocijenivši da krši europske propise o zaštiti potrošača.
Elena Cortes, savjetnica za javne radove i stanogradnju u Andaluziji, napominje da je u godinama građevinskog buma vlada rijetko gradila jeftine stanove. K tomu Španjolska nije izgradila dobar sustav najma stanova.
Službenih podataka o broju skvotera u Španjolskoj nema, no Rafael Martin Sanz, predsjednik jedne tvrtke za nekretnine otkriva da sve više prodavatelja stanova oklijeva na zgrade izvjestiti natpis o prodaji. Jer kada vide natpis skvoteri obilaze stanove kao potencijalni kupci i zatim se u njih nasilno usele.
Članica Europske unije Španjoska je utonula u recesiju i njezina je nezaposlenost 25 posto, a u toj populaciji polovica je mladih ljudi.
Brojni radnici koji su zbog krize izgubili posao ne mogu otplaćivati stambene zajmove. Banke im stoga plijene nekretnine i prodaju ih na dražbi.
U pokušaju da zaustavi rijeku beskućnika, španjolska vlada pozvala je banke da zaštite najsiromašnije i brojne su banke potpisale kodeks koji je međutim takav da ga zajmoprimci ne mogu ispuniti, ističu udruge.
Deložiranim obiteljima ne preostaje nego provaliti u neprodane stanove, pa iako su to luksuzni stanovi u njima žive bez struje i vode, s komadima namještaja koje im poklone susjedi i hraneći se u pučkim kuhinjama ili donacijama nekih udruga.
