Prve dvije kćeri je rodila u bolnici, a treću - kod kuće. Bolničko iskustvo porođaja za Romanu nije bilo traumatično, ali znala je da to može i bolje.
"Cijelo iskustvo tog poroda za mene je bilo transformirajuće. Sada, iz ove perspektive, ja sam izašla kao potpuno druga osoba. Osnažilo me kao osobu, ženu, majku. Nas kao obitelj je zbližilo, osnažilo našu ljubav. Stvarno jedno obiteljsko iskustvo koje nas je sve promijenilo", govori Romana Brežni iz Zagreba.
Romana, inače doula i porođajna edukatorica donijela je informiranu odluku i platila primalju iz inozemstva.
No sve se ovo događa u sivoj zoni: Hrvatska porođaj kod kuće nije zabranila, ali ga nije ni regulirala pa je primaljama onemogućen rad izvan rodilišta.
"Mislim da bi to trebao biti izbor, ništa nametnuto, žena treba imati pravo izbora, hoće li roditi kod kuće ili u bolnici. A ne da mora se snalaziti jer to tako sada ide", kazala je Romana.
U Hrvatskoj je 2020. i 2021. bilo gotovo 100 ovakvih porođaja godišnje. I zato Komora primalja već duže vrijeme traži od Ministarstva da ovu praksu regulira.
"Mi već neko vrijeme lobiramo da se pri Ministarstvu uredi porođaj kod kuće, jer htjeli mi to ili ne htjeli, on se u Hrvatskoj dešava. Porođaj kod kuće nije za svaku ženu, on je u vrlo malom postotku, međutim za one žene koje se ipak na to odluče, bilo bi dobro da je sustav uređen", kazala je predsjednica Komore primalja Barbara Finderle.
Niti na jedan, pa tako ni posljednji poslani upit krajem travnja - koji je Komora slala - Ministarstvo nije odgovorilo. Upornost u neodgovaranju pokazali su danas i nama pa odgovor ni mi nismo dobili. Međutim njihov je stav poznat.
"Moramo razmišljati o nečijoj želji da rodi kod kuće, ja tu želju apsolutno shvaćam. Međutim sve koje žele roditi kod kuće moraju shvatiti da je rizik rađanja kod kuće ekstreman", kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
S time se ne slažu u zemljama poput Slovenije, Nizozemske ili Kanade koje imaju opciju kućnog porođaja. U Sloveniji su propisali jasna pravila: kod kuće mogu rađati samo žene s niskorizičnim trudnoćama, moraju imati primalju i biti udaljene najviše pola sata od bolnice u kojoj su najavili porođaj.
"Razvijene zemlje kod kojih je porođaj kod kuće relativno čest, a još uvijek je rjeđi nego porođaj u bolnici, to su zemlje koje imaju visokorazvijenu medicinu i imaju dobro organizirani taj porođaj kod kuće", govori ginekolog Boris Ujević.
I dok Hrvatska postoji u sivoj zoni, bez smjernica i pravila - ostaje briga da nešto ne pođe po krivu. Tada ćemo tražiti krivce, umjesto da sada tražimo rješenja.
Neće svatko priznati da radi u sivoj zoni koja nije definirana zakonom. Ali jedna primalja hoće. Ona javno kaže da radi porođaje kod kuće, želi da zaživi njezina privatna primaljska njega, i od Ministarstva zahtjeva da hitno regulira porođaj kod kuće.
"Ja sa svojim kompetencijama smijem voditi medicinski, asistirani porod. Fiziološki porod. Kućni porod je medicinski asistirani fiziološki porod. Moja je želja da se to regulira. Da ja kada sam sa ženom na porodu kod kuće, da mogu nazvati bolnicu i će žena dolazi u transfer ili doći s njom i prenijeti što se dešavalo sve kod kuće, a ne da žena dođe u bolnicu i da mora skrivati istinu. Sada to ne mogu, spremam se to napraviti s jednom klijenticom ali tek kada porod bude obavljen jer ne želim toj trudnici pokvariti njezinu čar njezinog poroda, njezin doživljaj, ono što si ona želi", kazala je primalja Ivana Zorić.
Pitali smo je i što bi se dogodilo da tijekom poroda kod kuće dođe do komplikacija i da nazove hitnu: "Nadam se da se ne bi dogodilo ništa ali pošto smo pravno ne regulirana i nismo pravno riješena država, vjerujem da bi došla hitna i policija i da bi ja završila u pritvoru i ako ja zakonski ne trebam završiti u pritvoru ali vjerojatno bi završila", govori Zorić.
