Otkad smo ga vidjeli sa slovačkim premijerom prije pet dana, papa Franjo leži u rimskoj bolnici Gemelli s obostranom upalom pluća. Umjesto da ga vide i čuju na redovnoj audijenciji, vjernici pred bolnicom pale svijeće i mole da što brže ozdravi.
"Nadala sam se da ću otići na audijenciju, ali nekako sam osjećala da je ovo mjesto gdje bih trebala biti. Nadam se da će se oporaviti, da će mu biti bolje", rekla je Victoria Darmody iz Liverpoola, dok Rimljanka Carmela Vittoria Mancuso vjeruje da će papa "brzo povratiti snagu, jer Bog želi od njega da nastavi".
Izvori bliski papi za Politico su ispričali kako im je sam rekao da ovaj put možda neće preživjeti, jedan švicarski list piše da su već počele pripreme za pogreb, ali o smrti 88-godišnjeg Franje teško je razmišljati, posebno onima koji gotovo 12 godina pomno prate njegov pontifikat.
"Mogu reći da je meni osobno ovaj Papa zaista govorio i pisao takve tekstove koji su pogađali u dubinu moga bića, i vjerujem da su ga tako doživljavali mnogi kršćani", kaže svećenik i teolog don Anton Šuljić.
Od bijelog dima prije 12 godina i prvog pojavljivanja na balkonu na rimskom Trgu svetog Petra, bilo je jasno da smo dobili drukčijeg papu, okrenutog običnom čovjeku. Odjeven u bijelu halju, bez raskošnih dodataka kakve su znali nositi prethodnici, svoj željezni križ nije htio zamijeniti zlatnim. Umjesto u palači, nastavio je živjeti u samostanu.
"Ključni moment je da je on prvi papa koji nije Europejac, to je isto novost u Katoličkoj crkvi, i s time je on promijenio i fokus Crkve, da više nije u središtu Europa kao kod Ivana Pavla II. ili Benedikta XVI., nego se s njime pokazuje ta univerzalna dimenzija Katoličke crkve", kaže sestra Valerija Kovač, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Prvi papa neeuropejac donio je brojne promjene
Pa je među mnogim putovanjima išao i u Irak, Kongo, Tursku, Palestinu i Indoneziju. "Pa se okrenuo prema rubnim ljudima, prema onima koji su isključeni, on zaista iskače iz svih koncepata i na svoj je način prorok nade u ovom našem vremenu", kaže don Šuljić.
Kritizirao je kapitalizam i korupciju, brinuo za siromašne i migrante. Žestoko se suprotstavio Trumpovim deportacijama koje nazvao sramotom. A kao nitko od prethodnika otvoreno govorio o problemima unutar Crkve, pa i svećeničkom zlostavljanju djece. "Imamo posla s gnjusnim zločinima koji moraju biti izbrisani s lica zemlje", izjavio je pred kardinalima iz cijelog svijeta još 2019.
Odškrinuo je vrata primanju pričesti za razvedene. Ljudi iz LGBT zajednice dobili su papu koji ih ne osuđuje, nego dozvoljava njihov blagoslov. "Osuđivati takvu osobu je grijeh. Kriminalizirati ljude homoseksualnih sklonosti je nepravda", rekao je lani u veljači.
Iako je slijedio tradicionalni nauk Crkve u osudi pobačaja, kontracepcije ili ređenja žena, Franjo je i njima poboljšao položaj.
"Mislim da je on prvi papa koji je otvorio i ženama i laicima vodeće pozicije u samom Vatikanu, koje nisu vezane za službu ređenja, dakle svećenika ili biskupa. I to je jedna novost, njegov doprinos", kaže sestra Kovač.
Otvoren prema drugima i drukčijima, duhovit, često nasmijan, Franjo je mnogima promijenio i dojam i očekivanja od jednog pape. I dok je jedan od favorita za Oscara "Konklava", film koji tematizira upravo izbor novog pape, mnogi se pitaju hoće li Franjin nasljednik biti netko tko će poništiti njegove iskorake ili će nastaviti njegovim putem.
"Sigurno se već sada kuju savezi, različite skupine formiraju svoje protagoniste koji bi mogli biti papa, ali ja mislim da će opet biti neko iznenađenje", predviđa sestra Kovač, dok don Šuljić kaže da "možda dobijemo papu Afrikanca, možda papu s Dalekog istoka, to se ne zna. To valja prepustiti Duhu Svetom.
A i do te konklave će, nadajmo se, proći još dosta vremena. Jer večerašnje informacije iz Vatikana govore o blagom poboljšanju Franjina zdravstvenog stanja.
