Trebao je to biti povijesni dan za krajnju desnicu, ali u velikom obratu slavi radikalna ljevica. Noć iznenađenja donijela je ipak jednu francusku konstantu – nerede i sukobe s policijom za koje su ovaj put krivi lijevi ekstremisti – iako je pobijedio njihov kandidat, socijalist - Jean-Luc Mélenchon.
"Ljudi su glasali sa svojom savješću. Pozdravljam mobilizaciju tisuća žena i muškaraca koji su se posvetili naporima da postignu večerašnji rezultat", kazao je Mélenchon.
Rođen 1951. u Maroku, Mélenchon je dijete poštara i učiteljice. U Francusku se preselio s 11 godina, kasnije diplomirao filozofiju i zaljubio u trockističke ideje. Ljubitelj je Fidela Castra i Huga Chaveza, protivnik je NATO-a i EU, krupnog kapitala.
Triput se kandidirao na predsjedničkim izborima. Poznat je po žestokim govorima iz glave, ali i po tome da je nakon kritike reformi - Angeli Merkel 2014. preko Twittera rekao da začepi.
"On je protiv Europske Unije. Mélenchon je pravi socijalist. Dakle, on to zove neolibralnim, prokapitalističkim tržišnim projektom, klasična socijalistička retorika, ali je sigurno protiv EU. Dakle kada bi on postao premijer, što mi se čini nevjerojatnim, da, to bi bio problem za EU". objašnjava Zoran Kurelić sa Fakulteta političkih znanosti.
I tako je EU strahovala da će ju razbijati ekstremna desnica Marine Le Pen, a sada joj prijeti radikalna ljevica. Ipak predvodnik Nove narodne fronte teško će postati francuski premijer, između ostalog i zbog velike netrpeljivost s predsjednikom Macronom.
"Nikakva koalicija se uopće ne vidi u kartama, ali ako bude bilo kakva ona će biti oko centra prema tome morat će naprosto živjeti sa centrističkim politikama. Bit će to jedno razdoblje neizvjesnosti? Sigurno će biti jer sam siguran da će Macron odbiti ostavku trenutnog premijera jer će inače ostati bez vlasti i da će pokušati uspostaviti nekakav tip koalicije, ali Francuzi rijetko idu u ovako široke koalicije", ističe Kurelić.
Ipak glavni cilj centristi i ljevica su postigli. Spriječili su dolazak krajnje desnice na vlast i barem na kratko preokrenuli političku kartu Europe.
A ona izgleda ovako - Krajnja desnica drži vlast ili podržava Vladu u Italiji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Finskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj.
Ali da ljevica ima što za reći pokazuje i slučaj Velike Britanije gdje su nakon 14 godina laburisti prošli tjedan osvojili vlast.
"Moramo prepoznati kada je vrijeme za promjenu smjera. Predugo smo zatvarali oči dok su milijuni klizili u sve veću nesigurnost", govori novi britanski premijer Keir Starmer.
Francuski glasači slične poruke i politike očekuju i od Mélenchona. Iako desnica možda u Europi raste, nakon niza poraza - ljevica je odnijela dvije pobjede u svega desetak dana . I to u dvije velike i bitne države.
