Dvije zabrane prilaska - i nakon toga dva napada nožem. Žena u Gospiću i dalje se bori za život, ona u Novskoj je na mjestu umrla. Vjerojatno ne bi da je nasilnik pritvoren. Da je tako, potvrđuju nedavni slučajevi.
"Bila su dva članka u novinama, jedan je bio iz Resnika kad je muškarac pucao u svoju bivšu ženu kad je izlazila iz crkve. On je dobio dodatno pritvor. Znači on je bio pritvoren i sad je dobio dodatno pritvor. A drugo je isto jučer ili prekjučer sam pročitala članak gdje je čovjek svoju bivšu suprugu napao nožem ili pištoljem, pištoljem u Zagrebu propucao je i on je dobio produženi pritvor", govori Dunja Bonacci Skenderović, neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama.
U suprotnom, žrtvi preostaje samo ono što im može ponuditi Željka Barić, ravnateljica zagrebačke sigurne kuće. Nalazimo se daleko od lokacije kako bi to utočište i dalje ostalo sigurno. Tamo su oni koji ne vjeruju u učinkovitost zabrane pristupa. Imaju i razloga.
"Tu su iskustva vrlo različita. U većim gradovima to bolje funkcionira. U manjim mjestima tamo se ljudi poznaju. Vrlo je teško dobiti zabranu pristupa tamo gdje je to sve na pet kilometara prostora gdje se ljudi kreću u nekom centru. Gdje policajac poznaje počinitelja, gdje počinitelj poznaje šefa smjene i tako dalje. To su momenti gdje žrtva traži odlazak na sigurno mjesto", tvrdi Željka Barić, ravnateljica Doma Duga-Zagreb.
Puni su. Kako jedna žrtva ode, druga dođe. No da bi sustav prevencije funkcionirao ne treba samo dodatnih mjesta u sigurnim kućama, kaže Barić pa u skladu s tim gleda i na izjavu gospićke državne odvjetnice: gdje bi došli da zatvaramo sve obiteljske nasilnike.
"Ja nju ne razumijem. Neću reći da je to podrška jer znam da to negdje ide iz saznanja da je u zatvoru prenapučenost velika. Znači mi imamo slučajeve gdje počinitelji nasilja kod kuće čekaju izvršenja kazne zatvora jer nemaju mjesta čekaju red da netko izađe. Praktički kao kod nas u skloništu što je nedopustivo", kaže Barić.
Kad predstavnici Grevia, neovisnog tijela koje prati primjenu Istanbulske konvencije dođu na jesen u Hrvatsku obaviti monitoring, dočekat će ih ova statistika.
Na godinu ratificiranja Istanbulske ubijeno je osam žena i od tada brojke - rastu. 2019. – 13, 2020 – 19. 2021. 14. a 2022. mogla bi se spominjati kao crna godina.
Analizirati svaki od tih slučajeva i uočiti propuste sustava zadatak je tijela pod nazivom femicid watch u sklopu Ureda za ravnopravnost spolova. O zadnjem slučaju iz Novske, profesorica kaznenog prava kaže: sustav je prepoznao da postoji opasnost, jer je izrekao zabranu približavanja žrtvi, ali to nije bio adekvatan odgovor.
"Kad imamo počinitelja kad je počinitelj nasilnih delikata ranijih koji je prijetio itd postoji i to je na sudu da procijeni, imamo jedan novi institut individualnu procjenu žrtve koja također može pomoći u tome, a to može biti presudno što može uputiti sud kad treba izreći mjeru istražnog zatvora", poručuje Maja Munivrana, profesorica na Katedri za kazneno pravo.
Zabrana prilaska od 50 metara, pokazalo se, žrtve nije zaštitila.
