Zamislite sada da imate 12 godina, i prvi puta detaljnije učite o spolnim organima. I onda je netko reduciran u izričaju. Dječaci imaju penis, sve je lijepo i detaljno opisano. Ali djevojčice. E one imaju maternicu, rodnicu jajnike, jajovode, ali ne i vulvu. Ona je izostala s nastave, s klitorisom.
"To vam je zaobilaženje istine, znači da se djeci laže. Djevojčice u toj dobi mogu dobivati i dobivaju sve češće menstruaciju. Svaka djevojčica ima spolovilo, mora znati što su velike usne, što su male usne, mora znati odakle će joj menstrualna krv izlaziti, mora znati što je to klitoris", govori nam ginekologinja, Jasenka Grujić.
Sve to imaju, a udžbeniku žensko spolovilo izgleda kao kod Barbike. Ali nema veze, kurikulum kaže dragi naši 12-godišnjaci o ostatku ženskog spolnog organa učit ćete u 8. razredu. O muškom možete i u šestom.
"Pa djevojčice vide koje organe imaju, unutarnje ili vanjske, negirati da to postoji je onkraj zdrave pameti", kaže saborska zastupnica Dalija Orešković.
"Ne trebamo imati diskriminaciju niti kod ženskih niti kod muških spolnih organa", govori Marija Selak Raspudić.
Nakon prijave Zlate Đurđević pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ispituje slučaj, a analizu provodi i Ministarstvo obrazovanja. Možda da požure, jer stvarnost izgleda ovako:
"U praksi, koliko često djevojčice, odnosno žene dolaze, a da uopće ne poznaju svoje tijelo? Ima ih prilično. Ne mogu odrediti gdje se zapravo nalazi klitoris. Kada idu prstom u rodnicu preplaše se vrata maternice, ne znaju da je to tamo", objašnjava nam ginekologinja Grujić.
Ne znaju mladi ni puno o seksualnim odnosima pa prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba o tome uče u razgovoru s prijateljima. Više od trećine traži informacije na internetu, tek 12% ih nešto o tome čuje u školi. A anketa koje su provele udruge koje zagovaraju seksualni odgoj u školama - pokazuje da i sami učenici žele znati više.
"Pa djeca su prepuštena sebi, i okej djeca uče jedna od drugih u odrastanju, ali važno je da im odgojno obrazovne ustave dajemo osnovne informacije kako bih zaštitili od seksualnog nasilja,a li da oni budu informirani", kaže nam Tea Vidović Dalipi, iz Udruge PaRiter iz Rijeke.
A lijepo ih informiramo. Prije nekoliko godina na satu glazbene kulture prvašićima je mamica prikazana kao žena s pregačom, a žena u uskoj haljini sa štiklama. U jednoj školi u Karlovcu kutak za žene je izgledao ovako čisti, kuhaj, peglaj, a za muškarce izumi, zašarafi, popravi. A najnoviji slučaj stiže iz politike i gospodarstva. U udžbeniku se učenike pitalo - Želiš li žene u politici? Koje su moguće prednosti, a koji nedostatci angažiranja žena u politici?
"Pitanje je li primjereno i kakve posljedice imaju žene u politici - pa je li to pitanje stvarno za 21. stoljeće?", govori saborska zastupnica, Ivana Kekin.
Ovaj seksizam u svom udžbeniku primijetila je srednjoškolka koja je to prijavila aktivističkoj platformi grof Darkula, nakon čega su reagirali nakladnik i pravobraniteljica. Pa su pitanja "Želiš li žene u politici? Koje su moguće prednosti, a koji nedostatci angažiranja žena u politici?" zamijenjena sljedećim pitanjima: "S kojim se preprekama suočavaju žene kada ulaze u politiku? Kako se može promicati sudjelovanje žena u politici?"
Na to, iz Udruge PaRiter dodaju:
"Sramota je da djeca i učenici moraju upozoravati i mijenjati društvo i ono što nije dobro u njemu, a ne da smo mi koji gradimo sustav i politika te segmente već uklopila u sustav".
Sramota je kada se takvo što razotkrije, pitanje je samo koliko ovakvih stvari još ima u hrvatskim udžbenicima, a da to ni ne znamo.
