'Oni su ranjiva skupina' /

Malih filipinskih Hrvata bit će sve više. Davor Štern: 'Radimo na tome da organiziramo zajedničko krštenje'

Radimo na prvom sporazumu koji bi bio između Filipina i Hrvatske u kojem će se regulirati sva njihova prava i obveze, socijalna i zdravstvena skrb, objasnio je počasni generalni konzul Filipina u Hrvatskoj Davor Štern

8.2.2024.
6:01
VOYO logo

Malih filipinskih Hrvata bit će sve više. Dosad se ovdje rodilo 12 filipinskih beba, a znate li tko ih je upoznao baš sve? Zajedno s roditeljima? - počasni generalni konzul Filipina u Hrvatskoj - Davor Štern koji je gostovao u RTL Direktu.

Večeras tema nije ni nafta ni plin nego Filipini. I malenog Zakarija i sve ostale filipinske bebe vi ste osobno vidjeli. Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Tijekom siječnja je rođeno 14 filipinskih beba. Oni moraju doći prijaviti dijete u konzulat kako bi im mi izdali certifikat da je beba rođena. I ne samo za bebe. Svaki put za izdavanje dokumenata oni se moraju pojaviti i dokazati svoje prisustvo. Ovaj događaj nas je sve iznenadio i radimo na tome da pokušamo organizirati zajedničko krštenje te djece. Javilo se 12 od 14 parova te djece. To bi se moglo organizirati u jednoj od crkvi u Zagrebu".

Jesi li se oni udomaćili?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Poslodavci preferiraju parove, pogotovo za poslove koji nisu sezonski. Ugostiteljstvo je još uvijek sezonski, pa nakon šest mjeseci se moraju vratiti kući. Drugi poslovi koji su miješani, građevina, oni ostaju ovdje jer je put do Filipina dosta skup. Košta oko 1000 eura povratna karta. Pokazali su se kao izvanredni radnici."

Image
BIENVENIDO DOBIO PRIZNANJE /

Odlikovan hrabri Filipinac koji je spasio djecu iz gorućeg autobusa: 'Vi ste junak, kod nas su dobrodošli svi pošteni i radišni ljudi'

Image
BIENVENIDO DOBIO PRIZNANJE /

Odlikovan hrabri Filipinac koji je spasio djecu iz gorućeg autobusa: 'Vi ste junak, kod nas su dobrodošli svi pošteni i radišni ljudi'

Vrlo su srdačni, a neki već govore i Hrvatski.

"Od 110 milijuna stanovnika njih više od 11 milijuna radi u inozemstvu. Po kruzerima, po hotelima, u svim drugim oblicima gospodarstva i to je njima veliki prihod u državni proračun. Tako da oni na Filipinima jako vode brigu o njihovoj dobrobiti. Puno ih je radilo u zemljama arapskog zaljeva. Sada tamo jenjavaju ti poslovi i oni dolaze k nama. Prvo se moraju vratiti na Filipine kako bi s novom radnom dozvolom i dokumentima došli u Hrvatsku."

Kako se država snašla?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Država se snalazi. Vrlo sam ugodno iznenađen odnosom prema njima, posebno MUP-a i Ministarstva rada i socijalne skrbi. Taj broj ljudi je jako narastao. Mi imamo gotovo 200.000 stranih radnika, a u tim službama radi isti broj službenika koji je radio i prije. Mislim da se država trudi. Radimo na prvom sporazumu koji bi bio između Filipina i Hrvatske u kojem će se regulirati sva njihova prava i obveze, socijalna i zdravstvena skrb."

Koliko shvaćam u Sloveniji je to sve puno bolje organizirano, prije dolaska već krenu učiti slovenski jezik?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Riječ je o specifičnoj grani. Ljubljanski klinički bolnički centar je raspisao natječaj na Filipinima za 400 medicinskih sestara, odnosno radnica u zdravstvu. Što se tiče pomoćnog osoblja, organiziraju tečajeve slovenskog jezika prije nego dođu ovamo. Tamo naprave nekakav izbor ljudi koji će doći. Jer ako dođe osoba koja ne odgovara, vratiti je natrag je jako skupo. I kod nas se na tome radi. Ministarstvo rada i socijalne skrbi je već izrazilo želju da zaposli velik broj radnica u novim centrima socijalne skrbi koji će se otvoriti u drugim gradovima. Dogovaramo se i o osnivanju online tečajeva hrvatskog na Filipinima s nekoliko instruktora i mislim da smo tu na dobrom putu da budemo jedan pokazni primjer kako se primaju strani radnici u tuđoj zemlji."

Što kažete na ove napade koje strani radnici doživljavaju u Hrvatskoj? I Filipinci su bili žrtva verbalnih pa i fizičkih napada.

"Oni su ranjiva skupina. Stranci su ovdje bespomoćniji od ostalih, a inače su i malo slabiji po konstituciji pa su i lak plijen. Policija vrlo dobro reagira na te prijave, odmah izlaze na očevide. Imamo s njima jako dobru suradnju. Oni koji se loše odnose prema tim ljudima i dobacuju im na cesti neka se sjete samo nas Hrvata kada su počeli odlaziti 1964. godine u Njemačku i ostale zemlje i kako su tamo bili primljeni. Možda su to bili njihovi roditelji."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo