U Koprivnici nećete naći zelene otoke natrpane smećem. Ili vrećice u centru koje čekaju da ih se pokupi. U Koprivnici se susjedi ne "cinkaju", jer u hrvatskom Kopenhagenu svatko zna odvajati otpad.
"Ma svaka kuće ovdje ima mali komposter, i sve se razdvaja. Pa nikakav problem. Ima dosta spremnika, ima reciklažnih dvorišta. Treba samo edukacija i disciplina", rekla je Ksenija iz Koprivnice.
"Jeste li znali da je Koprivnica u top 5 gradova po odvajanju otpada? Nisam. Niste znali? Pa ne. Razdvajate li vi otpad? Da. Da. Mi ovdje smo dobro naučeni, papir u posebno, plastika u posebno, bio u posebno...", kaže Koprivničanka Zlatica.
Jer ako ste mislili da se Koprivnica može pohvaliti samo vegetom ili Pajom Kanižajom - prevarili ste se.
Osamnaest godina. Toliko dugo u Koprivnici znaju gdje ide papir, metal, gdje ide plastika. Oni su naša Švicarska, oni otpad razdvajaju bolje od Parižana.
Bolji su i od Zagreba i Splita. Broj dva su u razdvajanju otpada u Hrvatskoj, 55 posto, to je njihov učinak za prošlu godinu. Po stanovniku odvoje i to 170 kilograma otpada. To vam je pola kile svaki dan. Kažu nam, ove godine, bit će još bolji.
Za Zagrepčane kažu:
"Pa sigurno to sve ima smisla, ali trebaju se ljudi naviknuti. To im se sada čini revolucionarno, možda je to prenaglo došlo, ali budu se ljudi navikli. Ako grad bude inzistirao", komentirao je Alojz Balog.
Jer u Koprivnici se inzistiralo. Stavili ste plastiku u papir, konzervu u miješano ili kuhano u biootpad. Nema veze - umjesto kazne, ovdje će vam ostaviti poruku na kanti.
"Ako ljudi učestalo griješe, ostavimo poruku, upozorimo ih. Nema tu puno problema s odvajanjem. Znaju staviti tetrapak u papir, a on ide u plastiku pa to napomenemo", rekao je radnik Komunalcu, Hrvoje Kuzmić.
Imaju boxeve, podzemne spremnike, nadzemne kante, reciklažna dvorišta, odlagališta za jestivo ulje, ovdje se može sve. I dok u Zagrebu imamo plave smeđe žute vrećice, ovdje toga nema.
"Pa miješani smo odmah krenuli s kantama, ovo ostalo smo počeli s vrećicama, ali onda smo se odlučili ne stvarati dodatan otpad jer to nema smisla, i sada za sve četiri vrste otpada imamo kante", rekao je direktor sektora za gospodarenjem otpadom, Saša Grubačević.
Što znači da na godišnjoj razini uzmete kantu, onu od 120 litara platite 74 kune, a u to je uključen i jedan odvoz mjesečno.
A sada biootpad. Od njega rade kompost, kojim gnoje okućnice, polja, cvijeće u gradu. I dok vam u prirodnim uvjetima trebaju mjeseci, ovdje za osam tjedana imate organsko gnojivo. Koprivničko gnojivo žele svi - od Zagreba do Zadra.
"S onim biootpadom kojeg sakupimo na kućnom pragu - radimo kompost prve klase. Koristi se dalje u poljoprivredi, ovdje ga ljudi kupuju a mogu ga dobiti i besplatno", rekao je Grubačević.
U početku je bilo teško. Ali brzo su naučili. Sada odvajati znaju i oni u vrtiću i oni u staračkom domu. Toliko dobro gospodare svojim otpadom, da ih je brazilska ambasada tražila savjete.
"Mi smo vam Podravci. Naučili smo se reda po svim pitanjima", poručuje Balog.
