Tik uz autocestu, naočigled svakog turista koji prolazi pored glavnog grada, već više od tri desetljeća propada jedan od najvećih projekata ikad zamišljenih u Zagrebu. Ideja je u početku bila prilično megalomanska.
Prije 40 godina postojala je vizija da tu bude bolnica budućnosti. S gotovo 250 tisuća kvadratnih metara, ovo je jedna od najvećih javnih građevina ikada izgrađenih u Hrvatskoj. Svojom površinom prekrila bi Trg bana Jelačića i uži centar Zagreba. Iz današnje perspektive, dok prilazimo tom zapuštenom ruglu, teško je zamisliti da je Sveučilišna bolnica trebala biti ponos grada, a o njoj se u socijalizmu odlučivalo putem direktne demokracije.
Gradnju bolnice financirali su građani Zagreba, koji su na dva referenduma pristali od svoje plaće izdvajati 1,5% za dovršetak Sveučilišne bolnice. Na taj je način, prema nekim procjenama, uloženo oko 200 milijuna današnjih eura. Sve to za vrhunski medicinski centar kakav do tada nije viđen u Hrvatskoj. Ta grandiozna Sveučilišna bolnica trebala je imati više od tisuću kreveta, sedamdesetak ordinacija, seminarske dvorane, čak i predavaonice u obliku amfiteatra. U kompleksu je trebalo raditi između tri i četiri tisuće ljudi. Sve je izgrađeno, kako se procjenjuje, do 45 posto – a onda je krajem 80-ih došla financijska kriza i hiperinflacija, nakon čega i rat. Nedovršena bolnica otišla je u stečaj i započelo je njezino propadanje.
Podrumski i prizemni prostori jedno su vrijeme korišteni kao skladišta, a najviše su ih koristili grafiteri i drugi umjetnici. Ipak, generalno je cijeli kompleks propadao više od tri desetljeća, poprimao izgled kulise postapokaliptičnog filma.
Nema vlade koja je nije obećala
Ipak, izgradnja nove bolnice u Blatu spominje se svako malo, posebno uoči izbora. Nema Vlade koja nije nešto obećavala, pa tako i ona prva Andreja Plenkovića, koji je prije više od pet godina s tadašnjim gradonačelnikom potpisao sporazum o izgradnji Nacionalne dječje bolnice.
"Vlada će sa svoje strane, svi resori i kao cjelina, učiniti sve da se ovaj projekt realizira", rekao je premijer na potpisivanju sporazuma u travnju 2019. Pet i pol godina kasnije, na prošlotjednoj sjednici Vlade, ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da smo "samo na jedan korak do realizacije ovog velikog projekta."
Doista, sada imamo čak i vizualni prikaz kako bi Nacionalna dječja bolnica trebala izgledati. Od voditelja projekta doznali smo da ovoga puta zbilja postoje svi potrebni preduvjeti. "Ne najavljujemo ga, govorimo o onome što smo napravili do sada, a to je studija izvodljivosti, idejno rješenje, voditelj projekta i, u krajnjem slučaju, ovo što ste mogli vidjeti proteklih dana, da smo imovinsko-pravno riješili sa Gradom", kaže Gordan Žanić, voditelj projekta Nacionalne dječje bolnice.
Kao i s mnogim drugim ambicioznim projektima, i ovdje su problemi nastali zbog imovinsko-pravnih odnosa. Prema novom planu, niska zgrada u kojoj se nalazio tehnički blok cijelog kompleksa koristila bi se i u novoj Nacionalnoj dječjoj bolnici, dok bi se najveći dio nove bolnice gradio istočnije od postojećeg kompleksa, prema Areni Zagreb.
Trampa zemljišta za dovršetak bolnice
Kako je cijeli prostor u vlasništvu Grada Zagreba, prošlog tjedna na sjednici Skupštine donesena je odluka da se sve ovo da na upravljanje državi, a zauzvrat će Grad dobiti druge zamjenske lokacije u gradu, gdje će se graditi vrtići, škole i domovi za starije.
Tek nakon što se dovrši dječja bolnica, ići će se i na gradnju Sveučilišne bolnice, a vjerojatno će se cijela postojeća ruina morati rušiti. Iako je zgrada izgrađena da izdrži potres od 8 stupnjeva po Richteru – što znači da zagrebački potres ne bi učinio štetu, za razliku od drugih zagrebačkih bolnica – standardi gradnje i opremanja bolnica u ovih trideset godina znatno su se promijenili.
Prva 'carbon zero' bolnica
"Promijenili su se rasteri, veličine soba, operacijskih sala, pa i automobili. Ako pogledate garažu, gdje su prije stajala dva auta, sada bi stalo samo jedno. Puno toga više ne odgovara današnjim standardima," kaže Gordan Žanić. Planira se da nova Nacionalna dječja bolnica bude prva carbon zero neutralna bolnica u Europskoj uniji, zahvaljujući geotermalnim izvorima na kojima leži kompleks.
Međutim, iskustvo nas uči da je bolje pričekati dok radovi na bolnici na starom mjestu napokon ne krenu.
