Treći mandat HDZ-a ili SDP i takozvana Vlada Nacionalnog spasa. Ni jedne ni druge opcije teško da će biti bez aktera triju političkih stranaka čije lidere sučeljavamo u emisiji RTL-a.
Domovinski pokret, Most i Možemo! buduće postizborne suradnje uglavnom uvjetuju ulascima onih drugih, a svima je zajedničko zazivanje promjena. No do njih sami, neće moći. Pod kojim uvjetima su spremni na suradnju s kim, što birači od njih poslije izbora mogu očekivati, i ono najvažnije što nude građanima…
U izbornom specijalu RTL-ovog Direkta gostuju Sandra Benčić (Možemo!), Nikola Grmoja (Most) i Ivan Penava (Domovinski pokret).
RTL-ova voditeljica Damira Gregoret na početku je naglasila da je cilj sučeljavanja konstruktivna rasprava, te da se neće striktno mjeriti vrijeme, ali apelirala je da, bez obzira na različitosti, uvažavaju jedni druge.
Krećemo s aktualnim, nažalost crnim temama - danas u Zagrebu dva ubojstva, u Splitu ovoga tjedna strašno zlostavljanje tinejđerica, napad zbog parkirnog mjesta, sramota i na Poljudu.. Je li to strukturni problem ovog društva i treba li se ozbiljnije pristupiti problemu nasilja?
Benčić: "Nasilje je strukturni problem ovog društva i to je problem koji imamo već dugovremena, a mi zapravo od rata pa nadalje nismo radili na osvještavanju koliko nasilja u Hrvatskoj ima, ali i nismo suzbijali normalizaciju nasilja i onoga što nasilje samo po sebi jest pa smo mnoge forme i oblike nasilja prihvaćali, ali isto tako potencirali društvenim mrežama, ali i 'klikbejtovskom' logikom koju neki mediji imaju. Čak smo ušli u promoviranje nasilja. Htjela bih podcrtati slučaj tinejdžerice u Splitu. Svi su se, naravno, zgražali nad tim činom, što je normalno jer to je nasilan čin. Međutim, to što su te tinejdžerice radile kada su to snimale i namjeravale prenositi na društvenim mrežama je ono što često viđamo da mediji čine kada lajvaju…"
Grmoja: "Nasilje nije samo problem našeg društva. To je problem uopće modernog društva. Imamo apsolutni rascjep vrijednosti. Ako društvo nema neku koheziju oko onoga što je zajednička vrijednost, onda se raspada. Mi smo odustali od obiteljskih vrijednosti. Mi smo odustali od onoga svega što je bilo normalno. Događaju nam se i raspadi brakova. Imamo sad i nakon korone i onih suludih mjera, protiv kojih smo jedini ustali, još goru situaciju s našim mladima. Treba razmišljati i o ograničenju mobitela u odgojno obrazovnim ustanovama, ali sve to nije dovoljno. Svi trebamo, i kroz edukaciju i kroz sve one mjere koje država može poduzeti, ali prvenstveno kroz naše obitelji, raditi s našim mladima. Jedini način je usaditi im one prave vrijednosti kako nasilje nikad ne bi bilo izbor za bilo koga".
Penava: "Nulta stopa tolerancije na nasilje bez obzira na to o kome se radi, koji je povod. U normalnom civiliziranom društvu, kakvo vjerujem da Hrvatska je, puno je razloga, teško je dati paušalnu odluku. Hvala dragom Bogu da svi osuđujemo nasilje kao takvo. Ali, korijeni su duboki. Od dijela što je kolegica Benčić rekla i stila života, nekakvog žutila kojem se teži, brzine, ali i pritiska na modernog čovjeka da se obavi ogromna količina zadataka u jedinici vremena često tjerajući ljude do iscrpljenosti. Naravno da se onda naglo i pragovi spuštaju. Užurbanost, jednako tako i jedne slabosti u sustavu, najprije obrazovnom, gdje se djecu na neki način pokušava prikazati velikim i tolerantnim čovjekom, a zapravo se djeci na sve moguće načine uporno, dok oni teže nać gdje su granice gdje oni ne smiju prelaziti, sustav često ide linijom manjeg otpora i širi te granice u beskonačnost. Onda odjednom od običnog djeteta, dobijemo zlostavljača, teroristu, zločinca…"
Gospodine Penava, VI ste najavili deratifikaciju djela Istanbulske konvencije, znamo da je cilj zaštita žena od nasilja, što biste ukidali?
Penava: "Je, i rekli smo koji dio nas tu zanima. Na tragu prvog odgovora, nulta stopa tolerancije. Nema šanse da u Hrvatskoj netko unutar Domovinskog pokreta promovira nasilje prema bilo kome, osobito onom tko je slabiji, ali da ne izdvajamo. Nije mi se svidjela ova teza koja bila dosta prisutna u medijima, ovi današnji slučajevi femicida je i potvrđuju, za nas je ljudski život ultimativna vrijednost. Tu su maksimalno rigorozne kazne. Maksimalna sredstva da se recidivisti zaustave. Onaj dio istanbulske konvencije koji nam smeta je rodna ideologija."
Gospođo Benčić, što vi o tome mislite, je li konvencija pokazala efekt?
Benčić: "Na žalost Plenkovićeva Vlada nije napravila gotovo ništa da je implementira, a posebno nije napravljeno ništa što se tiče obrazovanja, edukacija, ali i pomoći ženama, djevojčicama, i obiteljima u tome da preveniraju i prijave na vrijeme nasilje. Nasilje jest posljedica sustava vrijednosti koji prihvaća da netko ima moć nad nekim drugim pa je tako nasilje nad ženama posljedica patrijarhalnog sustava vrijednosti gdje muškarac ima vlast i moć nad nekim drugim."
Gospodine Grmoja, slažete li se s tim?
Grmoja: "Ja poznajem hrvatske, dalmatinske obitelji. Takvog odnosa u dalmatinskim obiteljima nema. Zna se što je mater, a mislim da je tako u većini hrvatskih obitelji i da to nije ono što je ključni problem, ali mi trebamo imati zakonodavstvo koje najstrože kažnjava nasilje prema bilo kome, posebno prema onome tko je fizički slabiji, a samim time prema ženama. To se ne rješava nikakvim konvencijama. To je pokazala ova istanbulska konvencija. Zato sam i glasao u hrvatskom Saboru protiv nje. Tada je gospodin Penava bio u HDZ-u. Tada j eon podržavao i vukovarsko-srijemski HDZ i istanbulsku konvenciju. Nama istanbulska konvencija nije potrebna. Jedno što ona nameće tu suludu rodnu ideologiju gdje se odvaja rod od spola. Imamo samo dva spola, muškarac i žena, to je sasvim jasno. Kao što ne može biti roditelj jedan, roditelj dva nego samo otac i majka. To su vrijednosti koje ja zagovaram, koje ću kao hrvatski premijer promovirati u hrvatskom društvu".
Penava: "Možemo dijelom tražiti uzroke u prošlosti, u nekim ekstremnim pojavama unutar obitelji, ali to su loši primjeri koji su za osuditi, ali ne za korist tezi da obitelj nije dobra, da obitelj ne treba biti u nekom svom tradicionalnom, klasičnom obliku. Što se tiče izjava gospodina Grmoje, žao mi je vidjeti da političari, pogotovo oni koji pretendiraju biti premijeri koriste neistine. Kada prozivate mene da sam bio za nešto, dajte barem to provjerite. Ovo što ste izrekli je duboka neistina, da ne kažem težu riječ."
Grmoja: "Nije neistina. Ima slika vas iza Gordana Jandrokovića kad je vukovarsko srijemski HDZ jednoglasno podržao"
Penava: "Kako me možete gledati u oči i reći da sam ja u nečem sudjelovao, a to nije istina? Govorite da lažem?"
Došlo je do manje rasprave između Grmoje i Penave oko te izjave koju je voditeljica prekinula.
Benčić: "Istanbulska konvencija treba ostati na snazi, ali u njenom punom opsegu. Posebno trebamo staviti naglasak na eliminaciju institucionaliziranog nasilja koje se vrši i prema ženama. Ne samo ženama žrtvama nasilja nego i u obiteljskim postupcima skrbništva. Moramo uvesti građanski odgoj i obrazovanje od predškolskog odgoja do osnovne i srednje škole kako bi usađivali našoj djeci vrijednosti koje se tiču i tolerancije i prihvaćanja drugog kako bismo postali društvo koje nema političke aktere koji temelje svoje političke programe na širenje mržnje prema nekome ili širenju straha".
Idemo na drugu temu - gorući problem inflacije i cijena koje i dalje divljaju. Hrvatska ima najveću inflaciju u Europi, kako biste je vi smanjili?
Grmoja: "Dakle, 4,9 posto inflacija, plaće i mirovine naših građana su premale da mogu podnijeti ovakav rast cijena. Tu Most nudi konkretne mjere, dakle smanjenje poreza na dohodak na 15 posto čime bi građanima rasle plaće. Ukidanje poreza na mirovine, usklađivanje i rast mirovina da prate ovaj rast. S mirovinom ispod 600 eura u Hrvatskoj ne možete preživjeti, a zamislite koliko građana ima takvu mirovinu. I onda Plenković i Primorac pričaju o tome koliko su rasle mirovine. Jučer sam bio u Čepinu. Popio pivo s jednim čovjekom koji mi je rekao da je otišao raditi u Njemačku kao zaštitar za 2000 eura. Otišao je jer mu je zbog niske plaće raspala obitelj. To se nama događa. Prioritet svake Vlade je rast plaća i mirovina. Most tu ima konkretne mjere."
Penava: "Sjetimo se Plenkovića kada je ispijao kavu s Ursulom von der Leyen kad nas je sve uvjeravao da u Hrvatskoj neće doći do poskupljenja cijena. Rekao je to će možda biti koji eurocent. Sve nakon toga čemu smo svjedočili bilo je u kontri toga. Na žalost, sve nakon toga, u čemu je sudjelovao i ministar financija i guverner HNB-a. Dok smo govorili da je jako loš trenutak za promjenu valute, zamjenu valute, premijer nas i dan danas zasipa nekim brojkama, silnim milijardama. Međutim, šuti o tome da se danas zapravo živi puno lošije nego što se živjelo ranije i šuti o tome da nas je zapravo manje u državi pola milijuna u odnosu na period od prije 12 godina. Dok ne počnemo proizvoditi, dok porezno rasterećenje ne napravimo prema svim građanima, a poglavito poduzetnicima…"
Benčić: "Imamo mjere za suzbijanje inflacije koje se tiču posljedica inflacija na naša kućanstva. Tiču se inkluzivnog dodatka za ona kućanstva koja žive ispod granice siromaštva, koja moraju uvijek držati kućanstva iznad granice siromaštva. Plus naravno usklađivanja plaća i mirovina sa rastom cijena. Međutim, to neće spriječiti inflaciju. Ono što moramo napraviti je stabilizirati cijene nekretnina jer taj sektor doprinosi rastu svih drugih cijena: to namjeravamo napraviti kroz porez na nekretninsko bogatstvo, ali i kroz intervencije u najmu."
Imamo i ekonomsko i društveno pitanje, a to je manjak radne snage zbog čega je u našoj zemlji sve veći broj stranih radnika. Kako biste se prema ovome postavili u izvršnoj vlasti? Gospodine Grmoja kakvu politiku prema stranim radnicima ima Domovinski pokret?
Grmoja: "Ukidanje kvota što je napravila HDZ-ova Vlada i sada Agencije za uvoz strane radne snage, to su zapravo moderni trgovci robljem koje obično vode HDZ-ovci. Dakle, sin Katića, iz ministarstva unutarnjih poslova i sin Tomislava Karamarka imaju agencije za uvoz strane radne snage i uvoz strane radne snage dodatno snižava cijenu rada što tjera Hrvate iz Hrvatske. To zapravo radi ta Vlada - zamjenu stanovništva. Mostova politika će biti takva. Ograničenje uvoza radne snage. Mi želimo da Hrvatska ostane većinom Hrvatska i nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj. Da se svi oni koji žive u Hrvatskoj govore hrvatski jezik, da se čuva hrvatski identitet id a naši ljudi budu sigurni. S ovakvim priljevom, što legalnih, što ilegalnih migranata naši građani nisu sigurni".
Penava: "Na snazi je već izvjesno vrijeme zamjena stanovništva. Ja bih volio da smo prije pet ili šest godina pričali o iseljavanju ljudi iz Hrvatske. Na žalost, nismo. Niti iz usta premijera, ni aktualne vlade nismo čuli nikada o tome ni riječ. Predlagali smo kada su objavljeni rezultati popisa stanovništva da je pod hitno bitno pokušati složiti Vladu nacionalnog spasa jer takav debakl ili takav slom nije nešto što se tiče jednog pojedinca ili stranke. Ignorancija je bila na maksimumu od Andreja Plenkovića i većine. Danas pričati o tome kako ćemo olakšati strancima u Hrvatskoj je pohvalno, ali marginalno. Tema bi trebala biti kako ćemo zadržati Hrvate"
Benčić: "Mi smo u periodu dvije vlade Andreja Plenkovića izgubili 260 tisuća mladih ljudi koji su napustili Hrvatsku i to sad postaje zaista veliki društveni i ekonomski problem jer mi gubimo radnu bazu koja ne stvara samo trenutnu vrijednost nego nama sustav zdravstva i mirovinski sustav je pred kolapsom. Uvoz radne snage neće to nadoknaditi zato što i strani radnici koji dolaze isto tako odlaze zbog Plenkovićevog sustava. Imamo stalnu fluktuaciju. To samo pogoduje, ovome što je kolega rekao, agencijama, ja to ne želim ni reć, uvozom radne snage jer radnici su ljudi, a nisu roba da ih možemo izvoziti. Međutim, oni na tome zarađuju pa im to paše. Svaki mjesec "prodaju" nekog novog. Mi želimo da država određuje koje su potrebe na tržištu rada, da se radne dozvole izdaju za kvalifikacije, a ne za određenog poslodavca".
Nastavljamo sa segmentom s vama gospodine Penava vezano uz sigurnost. Sve više zemalja uvodi ili razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka. Čuli smo i Vladu koja je na tom tragu. Što vi mislite o tome?
Penava: "Mislim da su nas poslušali konačno u jednoj stvari i da je to potrebno hrvatskom društvu. Naravno da je agresija Rusije na Ukrajinu drastično promijenila promišljanja mnogih u Europi. Ne znam u kojem momentu smo poklekli i pomislili da se, nažalost, ljudska ćud i tijek povijesti promijenio i da odjednom više nema agresija, da nema ratova. Bilo bi lijepo, bilo bi krasno, mislim da bi svi to vrlo rado potpisali, ali jednostavno danas u ovom trenutku s ovom razinu svijesti to nešto što ne postoji. Neću jako bombastično o toj temi, ali definitivno sigurnost hrvatskih građana je nešto što se mora braniti po svaku cijenu i osigurati. Svi smo bili sretni i zadovoljni nedavnim proglasom kako je Hrvatska najsigurnija zemlja u Europskoj uniji. Apsolutno je to jako značajno i jako bitno bitno iz aspekta ekonomije, gospodarstva. Ali što je najvažnije bitno iz aspekta sigurnosti i naših kćeri, majki i nas svih skupa."
Benčić: "Mi nismo, naravno, razmatrali samo da vas ispravim. Nije to ozbiljno razmatrala niti Vlada Andreja Plenkovića, što se vidi u njihovom programu. Oni su to najavili, kao što najavljuje sad. Apsolutno svaki puta pred izbore se izvadi i taj as iz rukava, ali naravno, onda to postane prazno i tako će biti i ovaj put. Ali, zašto mi kažemo - ne?! Zato što imamo profesionalnu vojsku, ali mi imamo i dobrovoljnu ročnu vojsku. Dakle, već u ovom trenutku mi imamo dobrovoljnu ročnu vojsku i naš stav je da te resurse koje imamo koji nažalost nisu veliki moramo ulagati. Dakle, u ta dva sustava koje imamo. Moramo obratiti pažnju i na to da ljudi koji rade u Hrvatskoj vojsci imaju izuzetno niske plaće, da su uvjeti rada nedovoljno dobri i da je to segment koji moramo jačati i dizati i ajmo se koncentrirati na to da ono što imamo - učinimo boljim. A, ne da stvaramo sada još jedan rukavac koji će završiti, vjerojatno kao i prošli put ročna vojska, a to je da zapravo će 70 posto ljudi imati priziv savjesti neće ići u ročnu vojsku."
Grmoja: "Svakako je potrebno ulagati u ovakvoj sigurnosnoj situaciji s obzirom na naše okruženje i na događanja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Pa i ono što se događa u Srbiji. Dakle u naše oružane snage. To je jako važno - u našu profesionalnu vojsku i opremljenost naše vojske. U plaće i uvjete naših vojnikinja i vojnika. A što se tiče obveznog vojnog roka, dakle njega treba dobro razmotriti. Vidjeti na koji način se on može implementirati. Koliko će sve to koštati i je li to moguće sada pokrenuti, ali o tome svakako razmišljaju i druge zemlje. O tome i svakako treba ovaj povesti jednu ozbiljnu raspravu. Jasno je da je HDZ ovo sad potegao samo kao pitanje uoči izbora, a da zapravo nemaju stvarni plan. Na koji način to i na koji to način ostvariti, ali mislim da je nužno u ovakvoj situaciji razmisliti i o tome, a posebno o većem ulaganju u naše oružane."
Važna tema tema migracija. Kako biste se vi gospođo Benčić postavili prema ulasku ilegalnih imigranata u našu zemlju?
Benčić: "Ljudi koji su bez papira, oni koji nemaju dokumentaciju nemaju ni legalnih načina dolaska - to isto treba imati na umu i da unutar ilegalnih migranata imamo jako različite grupe - imamo one koji su izbjeglice od rata ili političkog progona. Ali imamo i one koji dolaze s drugim motivima. Ono što mi smatramo jest da policija, naravno, mora raditi svoj posao na granici, ali u skladu s konvencijama koja poštuju ljudska prava da na granicama moramo imati mogućnost traženja azila. Ja ću napomenuti - u Hrvatskoj bez obzira na broj za traženog azila, broj odobravanja azila, imamo najnižu stopu u Europskoj uniji, tako da oko toga panika koja nastaje je zapravo bespredmetna. Međutim, ono što jest točno jest da se lokalno stanovništvo koje se nalazi na određenim rutama, naravno osjeća nesigurno i da ono što trebamo napraviti je osigurati da ljudi koji žele u Hrvatskoj zatražiti azil to mogu legalno napraviti na granici, a ne da moraju ilegalno."
Grmoja: "Dakle, mi smo prvi izašli s tim čvrstim i jasnim stavom i njega se držimo, iako su nas napadale gotovo sve političke stranke, pa tako i vladajući. Dakle, ne može se dopustiti da netko krši hrvatske zakone, da bez dokumenata, mimo graničnih prijelaza ulazi u Republiku Hrvatsku. I nije točno da mi imamo malo zahtjeva za azil. Mi smo imali 80 tisuća, dakle samo u prvih devet mjeseci. Govori se o brojci od 96 tisuća zahtjeva za azil. Pazite, ako to podijelimo - radi se o 24 brigade. Uglavnom se radi o muškarcima, vojno sposobnima i mi ne znamo tko su ti ljudi, dakle, i mi moramo čuvati sigurnost hrvatskih građana. Inače, po Dublinskom sporazumu, svi ti ljudi će pasti nama na teret. Postoji mogućnost da za njih budemo morali plaćati glavarinu. Izračunajte 20 tisuća eura po ilegalnom gigantu - to je milijarda i 200 milijuna eura. Sve će to platiti hrvatski građani."
Penava: "Nema igranja sa sigurnošću hrvatskih građana. Dakle, apsolutno normalno, ovaj novi svijet, Vrli novi svijet gdje mi pričamo o stvarima koje su same po sebi glupost. Dakle, mi pričamo o tome što to znači imati suverenu državu. Prije 30-ak godina smo se izborili i krvavo borili za nju… Granice su polupropusne, ljudi koji pređu tu granicu na ilegalan način dobivaju nekakvu ceduljicu, papirić s kojim šetaju slobodno sedam dana po Hrvatskoj, bez da provjeravamo tko su ti ljudi, je nešto što je po meni znak urušavanja države i dugoročno jedna vrlo velika opasnost. Rekao bih i propast, poglavito malih nacionalnih država. Zašto to rade vodeći ljudi ove zemlje? Zašto su potpisivali nekakve obveze međunarodne koje nisu trebali? Apsolutno mi nije shvatljivo, ali da netko trguje od danas. Sad vas pitam da izađemo kasnije sad bilo gdje negdje uz granicu, prošetat nekim puteljkom kako bi se osjećali, tko je od nas dovoljno hrabar da bi se sigurno osjećao?
Pitanje koje želim postaviti svima vama. Predsjednik Republike rekao je da migranti dolaze u Europu po socijalnu pomoć. Slažete se ne ili ne?
Benčić: "Neću odgovarati na takva pitanja. Imate različite vrste ljudi koji migriraju od radnika migranata. Naravno da ne dolaze svi tako, a da ne pričamo o Hrvatskoj. Koji je to broj ljudi koji uopće ima socijalnu pomoć kao izbjeglice? Pa to je nekoliko desetaka ljudi godišnje. Dakle, i to je apsurd. Evo ja sad na vas apeliram da zaista o kompleksnijim temama ne razgovaramo s da ili ne, jer se odašilje kriva poruka. Ne slažem s tim. Ja samo kažem da nije primjereno kada o kompleksnim temama tako govorimo. Onda se te izjave koriste za bilo dizanje straha ili mržnju prema nekim grupama. Ja mislim da treba jasno reći nekoliko desetaka ljudi godišnje dobije azil u Hrvatskoj. To su oni koji imaju pravo na pomoć ljudi koji dolaze ovdje raditi. Dolaze ovdje raditi i ne dobivaju nikakvu socijalnu pomoć. Ljudi koji su u tranzitu prođu i ne ostaju ovdje. Međutim, da postoji problem koji moramo rješavati zajedno s Europskom unijom da moramo riješiti pitanje Dublina i načina na koji se on primjenjuje, pa onda ljudi koji su. Imena na gramatičkim granicama je ovako".
Grmoja: "U motive ljudi ne možeš ulaziti. Uopće ne znaš iz kojih motiva netko dolazi u Hrvatsku. Možda dolazi iz puno gorih motiva od toga da se dolazi po socijalnu socijalnu pomoć. Problem je svaki onaj, neovisno s kakvim motivom, koji prelazi ilegalno državnu granicu. Mi trebamo tome reći dosta. Milanović je sad prepoznao to kao temu napada Bulja zbog čvrstog stava i sad prodaje tu priču. Dolaze po socijalnu pomoć, ali majstore: Ti si vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Odgovornost je tebe i Andreja Plenkovića i ministra Anušića koji danas napada moju izjavu o slanju vojske na državnu granicu. Dakle, to je jedino rješenje. To će biti odvraćajuća poruka prema ilegalnim migrantima. Hrvatska je država koja će pod svaku cijenu štititi svoju državu koja će štititi sigurnost svojih građana i neće dopustiti da bilo tko ulazi mimo graničnog prijelaza bez dokumenata na nelegalan način u Hrvatsku."
Penava: "Tema je preozbiljna. Poglavito iz aspekta sigurnosti naših građana, jednako tako ozbiljna i po pitanju tih ilegalnih migranata samih. Rješenje je vrlo jednostavno. Ponašat se kako se ponašalo u proteklom vremenu prije 10, 20, 30 godina, dok je Bog hodao zemljom. Valjda imamo službe, imamo diplomatska predstavništva u stranim državama. Imamo granicu i graničare koji čuvaju tu granicu i na kraju nekakve ljude koji bi trebali biti osposobljeni obaviti informativni razgovor sa svakim ilegalnim migrantima ocijeniti. .. što je u interesu napraviti i onda postupati, ali ne na način da se prolazi po šumama i gorama i ugrožava sigurnost domaćih ljudi, ugrožava sigurnost tih ilegalnih imigranata. To je kaos, To nije sređena država i sustav."
Otvorit ćemo sada temu kampanje koja je po mnogočemu specifična. Toga smo svi svjesni. Krenut ćemo s vama, Gospodine Grmoja. Jesu li ovi izbori Ustavni? I vjerujete li da će doći do toga da će, nakon što se provedu biti poništeni?
Grmoja: "Pa nitko se neće usuditi poništiti izbore jer bi to izazvalo opći kaos i podjele u društvu. I to je ono što nam najmanje treba. U ovom trenutku može netko misliti da nije u redu da predsjednik se svrstava na stranu jedne političke opcije i mi se s tim slažemo, ali on je to napravio. To je to njegov izbor i ne može tu puno ni Ustavni sud, ni bilo tko drugi napraviti. On će, uostalom, snositi političke posljedice zbog tog svog poteza i građani će reći što misle o tome. Uostalom, na izborima mogu birati hoće li birati tu opciju koju je on faktično podržavao ili će birati neke druge političke opcije. Tako da ne treba se tu DIP i posebno ovakav Ustavni sud kompromitira i kojeg su zajednički izabrali HDZ i SDP. Mi smo tada bili protiv, iako smo bili dio Vlade, pa i oni su gurali jednog Mlakara koji se lažno predstavlja u Austriji, jednu Ingrid Antičević-Marinović. Sve to ruši povjerenje u institucije i sad Milanović napada Ustavni sud, ali i ti si odgovoran za ovaj sastav Ustavnog suda, kao i HDZ i sjetimo se kako je taj Ustavni sud rušio naš referendum oko ovih potvrda."
Penava: "Ne mislim da je ustavno ovo što je napravio predsjednik države, odnosno iako je istaknuo nekakav ustavni okvir i mislim da je prijeđena crta koja je bila prihvatljiva koja je normalna. S druge strane, gdje mu dajem u određenoj mjeri alibi. Netom prije ste imali situaciju Sabora HDZ-a kojeg javni servis, dakle kojeg svi mi plaćamo nacionalnu televiziju izravno na četvrtom programu, prenosi taj sabor. Dakle, apsolutno za naše novce se događa nešto što je otprilike ambijent plenarne sjednice CKKP-u 70-ih godina apsolutno neustavno i neprihvatljivo."
Benčić: "Dakle, mi smo već tražili od DIP-a i od Ustavnog suda da najkasnije na dan predizborne šutnje se očituju o regularnosti kampanje i ulazimo li u izbore regularno, dakle i u skladu s Ustavom. Jer, ako bi eventualno došlo do toga da oni naknadno ocjenjuju da li je došlo tijekom kampanje do povrede pravila i krenuli s nekim radikalnim mjerama poput poništavanje izbora. To bi odvelo Hrvatsku u smjeru u kojoj ja mislim da zaista nakon 30 godina ne smijemo nikako otići. Još jednom pozivam DIP i Ustavni sud da se očituju najkasnije na dan predizborne šutnje, da znamo da na birališta 17. travnja svi izlazimo u regularnim uvjetima, da će izbori biti regularni i da nakon toga imamo novu većinu."
Došao je 18. travnja, izbori su završeni. Je li moguć scenarij gdje vi koji sada sjedite za istim stolom? Sjedite zajedno i u Vladi krećemo s vama. Gospodine Penava?
Penava: "Teško. Uvažavam, naravno i kolegicu Benčić i kolegu Grmoju i svakog našeg kolegu u Saboru i građanina na ulici. Pripadamo različitom spektru, neke stvari su prirodne, neke su manje prirodne. S druge strane, bili smo imali inicijative u Saboru kao oporba gdje smo se podržavali, tako da apsolutno mislim da mogu prostora za civiliziran dijalog za slaganje i potporu na ključnim temama za društvo da trebamo imati što je moguće u širem konsenzusu."
S HDZ-om ili SDP-om?
Penava: "Rekao sam otprilike i komunicirao sam to da su nam SDSS i Možemo najdalje u tom smislu, da se ne vidimo u toj suradnji u vladi, Hajmo pričekati da se te karte podijele da vidimo tko ima koliko mandata, pa ćemo se posložiti i donijeti odluku za koju smatramo da je najbolja za hrvatsko društvo. Mislimo da promjena mora doći u ovo što imamo danas i već nažalost, kroz dva mandata u Hrvatskoj je potjeralo pola milijuna ljudi iz zemlje."
Možete li zamisliti ovakvu suradnju?
Benčić: "Ne. i mi smo jasno rekli još u šestom mjesecu prošle godine i nije se ništa tu promijenilo. Dakle, mi nećemo podržati vladu u kojoj će biti desnica. Mi smo spremni sastavljati vlast sa strankama centra na lijevo i u participirati u toj vladi. To smo vrlo jasno rekli."
Bez Domovinskoga pokreta, a Most?
Benčić: "Jednako tako, dakle, mi smo rekli - koalicija sa strankama s kojima mislimo da možemo imati programski koherentnu vladu."
A manjinska potpora?
Benčić: "Mi smo rekli da su to neke opcije koje se u Hrvatskoj nisu desile. Mi sebe vidimo i kao branu prema desnici, a ja kažem - mi se možemo oko neke stvari složiti kao što su borba protiv korupcije, ali mi smo svjesni da mi ne možemo biti programski koherentni, a mi smatramo da Vlada koja dođe iza HDZ-a mora biti programski koherentna, mora biti uspješna jer nam se ne smije dogoditi da nakon par godina ponovno dođe HDZ na vlast i da ponovno pljačka Hrvatsku sljedećih osam godina."
Gospodine Grmoja, treća sreća s HDZ-om?
Grmoja: "Dakle, to za nas nije opcija. Nema govora da ćemo ići u bilo kakvu suradnju. Naš cilj je na ovim izborima poslati HDZ u oporbu, ali ne podržavati ljevicu. Dakle, ja sam se kandidirao za premijera ako bude postojala konstelacija, dakle, snaga koja će ući u Hrvatski sabor koje su spremne podržati promjene, mene kao kandidata za premijera i naš program - dobro su došli. Znamo što taj program znači, on znači ne samo obračun s korupcijom. On znači branu protiv lijevih globalnih etičkih politika. One ideologije svega onog što nam se gura i što, nažalost dolazi."
Znači s SDP-om može samo da vi budete premijer?
Grmoja: "Nemojte mi stavljati riječi. Ja uopće to nisam rekao, niti sam to spomenuo. Rekao sam ako postoji konstelacija koja je spremna podržati naš program i mene kao premijera i naše vrijednosti. Ono što mi vjerujemo. Naravno, pa zbog toga se kandidirao na izborima."
Sa SDP om?
Grmoja: "Dakle, ako bi postojala konstelacija koja bi podržala naš program i mene kao premijera, oni to ne žele jer oni imaju navodno svog kandidata za premijera…"
Ako vas podrže?
Grmoja: "Hoće li oni to napraviti, vidjet ćemo, ali ja mislim da oni to ne žele, a ne žele ni kolege iz Možemo koji isto smatraju da se treba stvoriti nekakva lijeva lijeva vlada."
Penava: "Moram podsjetiti kolegu Grmoju da sam im nudio koaliciju koju su odbili koja bi bila na tragu upravo ovoga što je o čemu je govorila kolegica Benčić. Nažalost, nije bilo očito vrijeme za to, nije bilo dovoljno svijesti i zrelosti i tako dalje. Sad kolega Grmoja...Kako vam vjerovati nakon ovoga svega, dva mandata ste doveli HDZ i Andreja Plenkovića na vlast. Pričali ste malo prije neistine o Istanbulskoj i spominjali ste mene vezano za 3 5 4 5 kombinaciju, Valjda da bi Penava-Pupovac trebao biti u kombinaciji, što je notorna glupost i na kraju ste potpisali kod javnog bilježnika zadnji put da nećete ići s HDZ om..."
Grmoja: "Mi smo jedina politička stranka koja je dva puta napustila pozicije. Mogli smo ostati u Vladi, a pazite čovjek koji je do jučer bio u HDZ-u kad smo mi već napustili napustili Vladu. …
Dakle, gospodin Penava, koji je meni drag čovjek, ali nažalost, završit će kao i Miroslav Škoro, on zna već da mu Mario Radić radi o glavi i to će se dogoditi jer to nije Domovinski pokret Ivana Penave, nego je to poslovni projek Radića.
Ono o čemu se u posljednje vrijeme zaista dosta priča jesu robot Taxi Mate Rimca. Što vam se čini gospođa Benčić? Morat ćete se naći u poziciji da budete u izvršnoj vlasti budete morali urediti zakonski kako će se koristiti automobili bez vozača. Vidite li to izgledno kroz dvije godine i biste li koristili takve usluge?
Benčić: "Pa, dakle, kao prvo, ne vjerujem da će doći do razvoja potpunog doći do tog vremena. To ne znači da naravno, ne treba Sljedeća vlada razmišljati o tome koji sve izazovi i regulatorni čekaju nekakvih narednih 10 godina. Mi inače, kada razmišljamo kad radimo program, onda ga uvijek radimo tako da sagledamo duži vremenski period od jednog mandata. Ali mislim da u ovom trenutku imamo puno veće prioritete u Hrvatskoj i u energetskoj samodostatnosti u prehrambenoj samodostatnosti, u prehrambenoj samodostattnosti".
Grmoja: "Pa, vidjet ćemo kako će taj projekt završiti i što će s tim biti. Mate Rimac je puno puno dobrog donio Hrvatskoj u smislu investicija, razvoja i svega ostalog vidjet ćemo. Ne mogu komentirati sada nešto u čemu jako, jako malo znam, ali moguće je da ćemo i to gledati kroz dogledno vrijeme i na hrvatskim ulicama i ulicama drugih gradova. S obzirom na razvoj tehnologije."
Penava: "Moramo biti ukorak s vremenom pratiti tehnološki razvoj i na kraju krajeva imamo državu bez lidera i vozimo se svi u njoj kao u onom filmu "Ima li pilota u avionu?", tako da apsolutno sva podrška svakom hrvatskom poduzetniku. Jednako tako i Mati Rimcu dajemo mu potporu da to bude što prije. Nisam upućen u detalje toga da li kasniji koliko kasni, ali mislim da kao malo društvo malobrojni narod trebamo davati potporu jedni drugima. Daj Bože da ovo bude jedna uspješna priča, barem ja navijam za to."
Eurosong da završimo nekako revijalnom tonu. Koliko toliko očekujete da bi bila zadnja pobjedi na Eurosongu?
Benčić: "Pa zbilja mislim da bi ove godine mogli biti jako visoko plasirani. Navijam da pobijedimo, naravno, simpatije, iako i pjevači i pjesmom mislim da je za Eurosong taman kako treba, nego i da bi mogli prije lokalnih izbora imati Eurosong u Zagrebu sljedeće godine."
Grmoja: "Simpatičan predobar čovjek. Super pjesma. Nažalost, ovaj mislim da se ne uklapa u ono što je Eurosong postao. Nadam se da će pobijediti, ali vidim ovaj što rade sad kladionice i što je tamo puno važnije od toga. Imaš li dobru pjesmu i posebno ako imaš nekakve normalne vrijednosti? Tamo se tamo se teško možeš…"
Penava: "Veseli je ton pa neću... Mislio sam bit malo sarkastičan. Ajmo reći da navijam i želim svako dobro i naravno, pobjedu na Eurosongu. Imam mišljenje, naravno o toj manifestaciji, ali kao što sam rekao i za Matu Rimca, podupiremo jedni."
