Gotovo da ne postoji zgrada u užem centru Zagreba koja na sebi nema oznaku "apartmani".
"Mi imamo tri apartmana, od toga se dva iznajmljuju svakodnevno, a jedan je na malo dulji rok, ali to je standardna priča, koferi se čuju, a nitko ništa dodatno ne plaća za zgradu", govori za RTL Danas predstavnica suvlasnika višestambene zgrade u Zagrebu Vesna Stefanović.
Bude li još tko poželio stan pretvoriti u apartman ili ga dati u najam za smještaj radnika, morat će tražiti suglasnost najmanje 80 posto susjeda. Ali čak i u slučaju da prikupi dovoljan broj potpisa, ako se primjerice, s tim ne složi vlasnik stana ispod, iznad ili do od apartmana neće biti ništa. Oni koji ipak uspiju svoj stan registrirati za turizam morat će plaćati dvostruku pričuvu koja neće moći biti niža od 36 centi po četvornom metru.
"36 centi je nedovoljno za održavanje zgrade, ali je barem nešto i barem će potaknuti da ono što se do sada nije radilo da se sada krene raditi, pa u konačnici i čišćenje zgrade. Vjerujte, mnoge zgrade u Hrvatskoj nemaju ni čišćenje", kaže predstavnik suvlasnika i suosnivač platforme ZGRADOnačelnik Tin Bašić.
"Ljudi su pokupovali stanove i oni smatraju da je samo taj stan njihovo vlasništvo, ali ne smatraju da su i stubišta njihova, da je dvorište njihovo itd. To bi trebao voditi netko drugi brigu? Da, oni bi sve nešto radili, ali po tuđoj guzici da se to plaća iz pričuve ili nešto drugo. Pa tu stanuješ, pobrini se i ti da to ljepše izgleda", dodaje Stefanović.
Ljepše bi u budućnosti trebala izgledati i pročelja zgrada bez klima uređaja i antena. Odzvonilo je pregrađivanju, natkrivanju i zatvaranju balkona i lođa, pri čemu se o vanjskom izgledu najmanje mislilo.
"Oni suvlasnici koji su svoje balkone zatvorili ili postavili klimatizacijske uređaje, ti uređaji odnosno balkoni ostaju takvi kakvi jesu jer zakon ne djeluje retroaktivno", ističe predsjednica Upravnog odbora Udruge Upravitelj Andrea Markešić.
Drugim riječima - sve dok radi, dobro je. Ako se klima u međuvremenu pokvari, nova neće moći na njezino mjesto.
"Kad zakon stupi na snagu, više nećemo stavljati klime na pročelja, niti ćemo stare klime koje se potrgaju mijenjati novima koje su na pročelju jer kazne su prevelike i ne želimo ih plaćati", kaže vlasnik tvrtke za servis i prodaju rashladnih uređaja Ivan Vranek.
Za tvrtku kazna ide i do 10.000 eura. Kaznu plaća i monter, ali i vlasnik stana od tisuću do pet i pol tisuća eura. Najveći problem, kažu monteri, bit će onima koji vanjsku jedinicu nemaju gdje drugdje postaviti. U ministarstvu tvrde da uvijek postoje opcije.
"Tehnologija danas, već odavno pozna – unutarnje pomične klima uređaje. Može se postaviti unutarnja jedinica, u sobu se postavi jedinica, ona funkcionira, na tržištu se može kupiti takva jedinica", ističe državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i imovine Željko Uhlir.
Da se svi drže zakona, kontrolirat će komunalni redari, ali i sami susjedi pa čak i prolaznici - na koje država ozbiljno računa. Jer, pravila su jasna, a kazne goleme.
"S obzirom na sankcije koje su propisane, mislim da svi možemo jasno zaključiti da je razdoblje jeftinog održavanja i jeftinog upravljanja zgradama završilo", govori Tin Bašić.
Nakon 26 godina mijenjaju se pravila za više od dva milijuna stanovnika u zgradama diljem zemlje. Detaljno se uređuje odnos između suvlasnika, njihovih predstavnika i upravitelja. Svaka zgrada dobit će svoj OIB, a uvodi se i Registar zajednice suvlasnika. Obvezno će biti osiguranje od osnovnih katastrofa, ali ne i potresa. Unificirani kućni red uredit će Ministarstvo i bit će obvezujući.
"Moći će donositi odluke pridržava li se netko u zgradi Kućnog reda, evidentirati nepridržavanje i onda je Zakonom predviđena sankcija kao npr. trostruka pričuva u mjesec dana za svaku povredu Kućnoga reda", napominje za RTL Danas državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i imovine Željko Uhlir.
Svi suvlasnici od nove će godine biti obvezni izglasati i godišnji program upravljanja zgradom – ako to ne učine, iznos pričuve povećat će se pet puta.
"Tu se vidi što se sve treba raditi, kolika mora biti pričuva, što će se raditi ove godine, što će se raditi kroz tri ili četiri godine, ako su veći radovi, ako treba kredit uzeti zgrada, ali zgrade se naprosto trebaju održavati jer je to od javnoga interesa", objašnjava Uhlir.
Jasno se definira izvanredno i redovno održavanje. Mijenjaju se i pravila za one koji ne plaćaju pričuvu.
"Ranije su se ovrhe pokretale svake dvije godine, sada po zakonskom tekstu ovrhe bi se trebale pokretati svakih šest mjeseci, odnosno nakon šest neplaćenih rata pričuve", ističe Andrea Markešić, a Tin Bašić dodaje: "Ono što bih ja volio savjetovati svima sada i ubuduće, na temelju pravila ovršnog postupka koji imamo, nemojte zaboraviti staviti zabilježbu na nekretninu, ako se taj ovršni postupak toliko dugo otegne."
U Hrvatskoj je i oko 16 tisuća stambenih zgrada bez dizala. Novim zakonom država bi sufinancirala njihovu ugradnju s 30 posto, a obnovu fasade i pročelja - 60 posto s jedinicom lokalne samouprave.
"Postoji po tehničkom propisu obaveza sanacije pročelja, kao što je to norma u Njemačkoj gdje se svakih 20 godina fasada treba ofarbati, postoji to i u Hrvatskoj ali to na žalost nitko nije provodio. Sad ćemo to ovim Zakonom pojačati, stisnuti da se to ipak krene raditi", nada se Dražen Pomper, koordinator odbora za informiranje Udruge Upravitelj.
Sličan problem sa zgradama imali su i Slovenci. Stambeni zakon usvojili su prije 15 godina - i do sada ga mijenjali više od 10 puta. Čeka li takva sudbina i naš Zakon?
