Namješteni natječaji, preduge liste čekanja, aparati koji se kvare i liječnici koji istodobno rade u privatnim i javnim ustanovama. Slika je to hrvatskog zdravstva.
Još i dodatno narušena milijunskim prevarama i uhićenjem ministra zdravstva. Može li nova ministrica spasiti sustav koji je već dugo na aparatima?
Najtežu vijest čula je dva puta. Prije pet godina i ponovno ovo ljeto – rak se vratio i proširio na kosti. I dok bi svu snagu trebala čuvati za tu bitku, crpi je borba sa sustavom. "Problem je nastao kod zračenja gdje sam dobila 25 zračenja i to znači da bi to liječenje trajalo samo pet tjedana. Međutim, zbog vrlo čestih kvarova aparata, moje liječenje se produžilo na skoro tri mjeseca. I onda se pita čovjek ima li to zračenje više uopće smisla jer ga stalno prekidate," govori nam Nives Badurina.
Ni ne pamti koliko je poziva dobila iz bolnice da je aparat ponovno u kvaru. Uz to ističe: "I uvijek kad se pitalo zašto se aparati ne popravljaju, zašto to nije prioritetna vrsta popravka, uvijek bi se reklo da se nema novaca. Onkološki pacijenti ne mogu čekati, nama je bitan svaki dan. Svaki dan u liječenju onkološkog pacijenta je bitan i presudan nekad. Nema vremena za čekanje, nema", kaže Nives.
Na dijagnostičke pretrage u prosjeku se čeka 130 dana
Prema podacima Ministarstva zdravstva čini se da ipak ima. Na dijagnostičke pretrage u prosjeku se čeka 130 dana. Pa tako u pet Kliničkih bolničkih centara na mamografiju se čeka od 64 do čak 241 dan. Magnetsku rezonancu mozga od 15 do 261 dan. Ultrazvuk srca od 113 do 198 dana, a abdomena od 3 do čak 236 dana.
Iskustvo s dugim čekanjem imala je i Vlatka. "Trebala sam pretrage za ergometriju, za srce zbog visokog tlaka. Jednu sam čekala 6 mjeseci, a drugu 8 mjeseci", kaže ona. Jadranka nam pak kaže: "Za magnetsku rezonancu godinu i pol, na koncu nisam otišla".
Bolnice su preopterećene, a sve te pretrage nisu hitne, ističu liječnici. "Za neke stvari se može napraviti određena revizija i napraviti neki pametniji sustav koji će za početak odvojiti liste redovnih narudžbi i kontrola od onih lista prioritetnih čekanja i prvih pregleda, što isto zna biti na istoj listi, pa se tako stječe dojam da pacijenti čekaju dugo pretrage poput ultrazvuka srca, a zapravo su to neke redovne kontrole koje trebaju biti naručene za godinu, godinu i pol dana," ističe Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječenja.
No, da mjesecima na pregled koji im život znači čekaju i onkološki pacijenti, upozorava predsjednica Udruge Nismo same Ivana Kalogjera. "Jedna naša članica koja ima metastatski rak, jako dugo čeka na kontrolu koja joj može spasiti život. Naručena je u drugoj polovici iduće godine pa me zanima kakav je to sustav koji i onkološkim pacijentima s tako teškim dijagnozama ne omogućava da dođu na vrijeme na red i obave pretrage koje im mogu spasiti život", kaže Kalogjera.
Pa i ne čudi da oni koji si to mogu priuštiti na liječenje odlaze kod privatnika. Silvestar Vrček svoj pregled ja platio. "Bila je gužva, ali kad sam imao novce za platiti već sutra sam došao na red", kaže Vrček. Iskustvo s plaćanjem imala je i Sharon. "Kad sam imala problema s bubrežnim kamencima i nisam mogla dobiti termin i onda sam se morala privatno naručiti", kaže.
A možda su tamo sreli i poznato lice jer od gotovo devet tisuća bolničkih liječnika, njih oko tisuću i pol istodobno radi i u privatnim ustanovama. "Čim ti radiš na dva kraja, ne znam kako to ide", smatra Damir. "Da li mogu kvalitetno i jedno i drugo odradit, pitanje je to", pita se Monika.
U osječkom KBC-u od 590 liječnika njih 116 radi i u privatnim ustanovama. U riječkom ih privatno radi 97. U Splitu 209. U Vinogradskoj dopuštenje za rad izvan bolnice ima 165 liječnika. Koliko ih je u najvećoj hrvatskoj bolnici - KBC-u Zagreb, ni na ponovljeni upit - nismo dobili odgovor. "U situaciji kada liječnici koji rade u javnim ustanovama koji su na vodećim funkcijama u javnim ustanovama gomilaju privatne klinike, bogateći se na račun nas poreznih obveznika – to je apsolutno neodrživa situacija", upozorava Kalogjera.
'Slalomaše koji hvataju krivine u zdravstvu treba sankcionirati'
No, liječnici odgovaraju da je takva praksa uobičajena u Europi. Ništa nije sporno dok god to rade izvan radnog vremena. "Krivolovce, slalomaše koji hvataju krivine u zdravstvu treba sankcionirati tako da to više nikome ne padne na pamet", ističe Šmit.
Upravo je iza rešetaka završio bivši ministar Beroš kojeg Uskok sumnjiči da je trgovao utjecajem kako bi tvrtka srpskog poduzetnika Saše Pozdera KBC-u Osijek, Vinogradskoj i Klaićevoj bolnici prodala preplaćenu medicinsku opremu. S kojim je još bolnicama Pozderova tvrtka surađivala, iz Ministarstva zdravstva kažu da u ovom trenutku ne mogu odgovoriti na naš upit jer su u tijeku istražne radnje. A zbog kojih je povjerenje građana u zdravstvo dodatno narušeno. "Mene je sram. Ja sam zdravstveni radnik i mene je sram", rekla je Kata.
"Za novac koji je zamračen, koliko se aparata moglo popraviti, kupiti odmah? Samo mogu reći ono – zar vas nije sram? Zar vas nije sram na ovakav način se igrati s ljudskim životima", poručuje Berošu neutješna Nives Badurina. Jer novac koji je iscurio na namještenim natječajima možda je mogao spasiti nečiji život."
