Tisuću tona pšenice premium kvalitete u Ivanovom silosu čeka neko bolje vrijeme.
"I što će se dogoditi s time ne znam, ja ovog trena stvarno ne znam", kaže poljoprivrednik Ivan Zečević.
Ali zna da bi situacija s početkom žetve mogla biti još gora jer činjenice su, kaže, ovo.
"Da smo mi svi ušli u proizvodnju s repromaterijalom koji je bio izuzetno skup, a da ćemo kako sada stvari stoje, da li će biti tako ja ne bih volio, da bude tako izuzetno niska cijena pšenice", govori Zečević.
U Stjepanovom silosu je 450 tona kukuruza. Ukrajinske su žitarice, kaže, izazvale neviđeni poremećaj na malom hrvatskom tržištu.
"Vidite da kukuruz i pšenica 50 posto je pala cijena što se nikada nije desilo kroz povijest nije da tako drastičan pad cijena bude", objašnjava poljoprivrednik Stjepan Zorić.
Što će se dogoditi ako ratari pšenicu ipak budu morali prodati za 175 eura po toni?
"Slijedi propast, neće pokriti ni 60 posto troškova koje su unijeli u proizvodnju te pšenice", smatra poljoprivrednik Mato Brlošić.
"Mi ne možemo se hrvati s tim, mi, kolokvijalno rečeno, ova žetva, nadolazeća s takvim cijenama mi ćemo biti pokošeni, drugim riječima, nećemo se urušavat kao stočari, nego ćemo biti pokošeni", smatra predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić.
Poljoprivrednici su se nakon ministrice obratili i saboru. Žitarice iz Ukrajine, kažu, trebale su kroz Europu samo proći do tržišta trećih zemalja.
"Očigledno da su neki lovili u mutnom i zadržavali takvu pšenicu, izazvali su kaos na tržištu, to se ne može tolerirati i tražimo da sve nadležne inspekcijske službe izađu na teren i poduzmu adekvatne mjere", kaže Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede poručuju - Vijeću ministara ukazali su na posljedice poremećaja. Traže i potpore i strožu kontrolu tranzita pšenice.
