U zemlji se svakog dana, u prosjeku zatvore tri farme.
Prije 10 godina imali smo oko 13 tisuća proizvođača mlijeka, danas ih je tek nešto više od tri tisuće. Niska otkupna cijena dovela je mnoge do zida. Neki su se snašli – pokrenuli su vlastitu preradu i sami sebi – postali otkupljivači.
"Vi dođete u jednom trenutku u situaciju da vam je cijena vašeg proizvoda, litre mlijeka – veća, nego što možete dobiti na tržištu za tu litru mlijeku – i onda možete ili zatvoriti farmu ili se okrenuti nečem drugom", kazao je proizvođač mlijeka Vlado Jurkas.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka.
Tako je, primjerice, 2009. godine otkupljeno rekordnih 675 tisuća tona, a lani svega 428 tisuća tona – gotovo 250 tisuća tona manje.
"To je posljedica 30 godina donošenja i neprovođenja strategija Vlade i Ministarstva poljoprivrede koje su na kraju rezultirale praznim selima, praznim štalama, sve manje muznih krava – nemamo svoje sirovine i svoje hrane više", dodaje Vlado.
Mlijeko ne može stajati, pa se prodaje pošto-poto. Iako je cijena otkupa u prosjeku porasla 30 posto, proizvođačima su troškovi proizvodnje skočili više od 300 posto. U cijelom lancu najviše stradaju mali proizvođači.
"Vi imate danas situaciju da je proizvodna cijena mlijeka negdje preko tri i pol, do četiri kune ovisno o veličini farme, a s druge strane otkupna cijena od industrije je tri i pol kune – ti si ne na nuli, nego u minusu", kazao je upravitelj mljekarsko-stočarske zadruge Proizvodi sela Darko Pavičević.
U debelom minusu tako je i broj muznih krava.
Prije 10 godina imali smo ih 168 tisuća, a na kraju prošle godine tek nešto više od 102 tisuće.
"Mljekarstvo nikad nije bilo dohodovno, barem ne u nazad 15 godina i sve farme se polako zatvaraju i napuštaju i ako neće biti snažnog inputa, osjetne razlike u cijeni između troškova i samih prihoda u mljekarstvu, bojim se da će se taj tren nastaviti", govori predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
U isto vrijeme Ministarstvo poljoprivrede godinama potiče govedarsku proizvodnju s 14 mjera i poticaja, čija se vrijednost mjeri u desecima milijardi eura.
"Vi imate projekt Vlade zdrava prehrana u školama, ne znam ako ćete naći iti jednu školu gdje se pije naše hrvatsko mlijeko", kazao je Pavičević.
I da hoćemo, ne možemo piti isključivo domaće mlijeko jer ga nema dovoljno. Prema grubim procjenama, Hrvatska će ove godine biti prisiljena uvesti oko 55 posto svojih godišnjih potreba te smo po tome, uz Grčku, na samom začelju Europske unije.