Svoj posljednji govor o stanju Europske unije u ovom sazivu komisije održala je Ursula von der Leyen u Strasbourgu. Poručila je da smo davanjem potpore Ukrajini i suprotstavljanjem Rusiji svjedočili rađanju geopolitičke unije. U fokusu gospodarstva Europe je zeleni plan, a postajemo samostalniji u kritičnim sektorima poput energetike, čipova i sirovina. Budućnost industrije čistih tehnologija mora se izgraditi u Europi, poručila je. Upozorila je i na kinesku nepoštenu trgovačku praksu, pohvalila se cijepljenjem građana protiv korone. Dok izazovi poput visoke inflacije ostaju. Govor mnoge nije impresionirao. Tako je švedska povjerenica za unutarnje poslove neumorno plela čarapu dok je Von der Leyen nabrajala.. Pozadinu i analizu današnjeg govora u Strasbourgu donosi naš dopisnik iz Europske unije Peter Žerjavič.
Današnji nastup je bio posebno značajan. Bio je posljednji prije europskih izbora. Zbog je Ursula Von Der Leyen željela posebno ispostaviti glavna dostignuća svog mandata: borba protiv pandemije, organizacija cjelokupne podrške Ukrajini, provedba Zelenog plana.
To je područje koje uzrokuje sve više problema u EU. Posebno desni pol politike se postavio protiv određenih mjera, od zabrane prodaje klasičnih automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje od 2035. do smanjenja uporabe pesticida, do zakona o zaštiti prirode.
Najavila je više dijaloga s industrijom, građanima o čistoj tranziciji. Ideja, je da bi u vrijeme deindustrijalizacije svaki sektor ima održiv poslovni model Proširenje: Sve je više naznaka da će politika proširenja dobiti novi poticaj.
Ruska agresija nad Ukrajinom je mijenjala sliku. Dugi niz godina proširenje je bilo u nekakvoj paraliza. Očita je želja da se stvari mijenjaju, a to je vrlo važno za stabilizaciju Europe.
U nastupu je zagovarala i proširenje i produbljenje. Svakako puno toga ovisi i o reformama u zemljama kandidatima kao i naravno u samo Uniji koja sa strukturom kakvu ima ne može se nositi s 30 i više članica.
Želja Ursule von der Leyen je novo proširenje ali bez izmjene Ugovora. Svakako nije u pitanju nekakav rok, primjerice 2030. godina koju je napomenuo Michel. Više o reformama i napretku država u tom procesu.
