S ponosom nam pokazuje fotografiju tvornice u kojoj je radila. U njoj je, gotovo 30 godina prodavala ćevape i zaradila mirovinu od čak 900 eura.
"Da sam ostala u Hrvatskoj bila bi kruha gladna. Kad čujem koliko ljudi zarađuju i koliku na kraju imaju mirovinu, to je nešto nemoguće", kazala je Milica Mikuš iz Zagreba.
Prije odlaska u Njemačku, radila je i u Hrvatskoj – 5 godina. Hrvatska mirovina joj je 50 eura.
„Ja dobro živim, ali da sam ostala u Hrvatskoj i kad vidim kako drugi ljudi žive, kako idem s penzionerima, to je nemoguće. Bilo koliko da ste vrijedni, ali ovo koliko ljudi tu dobivaju, to je nešto nevjerojatno", kaže Milica.
Za razliku od nje, gospođa Branka je 30 godina radila u Hrvatskoj, a 3 u Njemačkoj. Razlika u njihove dvije mirovine je – 500 eura.
„Jako su nas poštivali jer smo bili dobri radnici. I baš zato što je tako bilo, žao mi je što nisam ostala do kraja i dostojanstveno živjela", govori Branka Prišlec iz Zagreba.
Zbog životnih okolnosti, morala je nakon samo tri godine prekinuti posao u Njemačkoj, i vratiti se kući.
„Sad je prekasno, sad nema više povratka. Tako sam razmišljala, nisam mislila da će u Hrvatskoj biti tako male mirovine i da će život biti ovakav kakav je i da sad mi penzioneri u zreloj dobi moramo dodatno raditi, bilo što", kaže Branka.
Mirovina je tako bez mira za većinu hrvatskih umirovljenika.
Usporedbe radi, Norveški umirovljenici u prosjeku primaju gotovo 1800 eura. Nizozemski 1350. Prosjek u Italiji i Njemačkoj je oko 1000 eura, Španjolskoj 900, a u Hrvatskoj mizernih 388 eura na mjesec. Neki od njih čak i manje.
„280 tisuća umirovljenika ima prosječnu najnižu mirovinu 285 eura. Svaki peti umirovljenik ide u najnižu mirovinu. To je naša budućnost, to je katastrofa", kazao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper.
Pogledamo li Sloveniju – prosječna neto plaća je oko 1400 eura, a mirovina gotovo 800. S druge strane, u Hrvatskoj se prosječno zarađuje 1100 eura, dok je mirovina mizernih 388 eura. Odnosno, Slovenske prosječne neto plaće su 25 posto veće nego u Hrvatskoj, a mirovine čak 104 posto.
„Hrvatske mirovine su izuzetno male za zemlju koja ima tako velik postotak starijeg stanovništva. U Europskoj uniji je prosjek BDP-a koji se izdvaja za mirovine 12 posto, u Italiji je to 16 posto, a u Hrvatskoj jadnih 10 posto", govori voditeljica Programa aktivnog starenja u Zagrebačkoj županiji Nina Popović.
I zato od Vlade traže povećanje mirovina za najmanje 10 posto, ukidanje penalizacije, uvođenje minimalne, ali i 13. mirovine.
