Od svih gradova, Otočac za prvo dijete roditeljima isplaćuje najviše - 1990 eura.
"Svaka kuna, odnosno euro, dobro dođe jer kad treba najviše nego onda kada imate malo dijete, pogotovo prvo, kad nemate starijih", kaže Sanja Kremec Tonković iz Otočca.
"Rodila sam prije pet godina i tada sam dobila tisuću kuna, mislim da ovo itekako dobro dođe jer su cijene veće, troškovi života su veći, pomoć će dobro doći", nadodaje njena sugrađanka Katica Samardžić.
Jednokratnu naknadu Grad isplaćuje odmah u cijelosti. "Na razini prošlogodišnjih rezultata to je 80 djece i nama je bitno da nam taj broj ne pada, a u narednim godinama uz niz drugih demografskih i socijalnih mjera vjerujemo da ćemo taj trend okrenuti u pozitivnom smjeru", poručuje Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca.
Prema podacima Državnog ureda za demografiju, lani su svi gradovi i gotovo sve općine osigurale financijsku potporu za rođenje djeteta, a rastao je i prosječni iznos naknade. Rekorder je Općina Sali, koja za prvo dijete izdvaja gotovo 8 tisuća eura. Od gradova, uz Otočac najviše izdvajaju Opatija (1350 eura), Novi Vinodolski (1330 eura), te Imotski, Sinj i Vrlika (1327 eura).
Gotovo dvostruko veću naknadu ove godine dobit će roditelji u Zagrebu. Za svako rođeno dijete umjesto 331 Grad će isplatiti 600 eura. "Odluka se odnosi na naše sugrađane koji će postati roditelji nakon 15. travnja. Pravo na naknadu ostvaruju pod uvjetima da su roditelji hrvatski državljani, da imaju prebivalište pet godina u Zagrebu i da su prijavljeni na istoj adresi kao i dijete", poručila je Lora Vidović, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i zdravstvo.
Naknade se moraju povećavati, smatra demograf Marin Strmota, ali samo one nisu dovoljne: "Što se tiče politike i djelovanja ja bih rekao premalo i presporo. Ovakvo sporadično povećavanje teško da će sustavno povećati fertilitet. To je dobro za pojedine roditelje, za pojedine obitelji, ali mi tražimo sustavni pristup jer to je sustavni problem", objašnjava Strmota.
Upozorava da demografske politike moraju biti stalne, neovisne o političkim opcijama i moraju poticati obiteljski život na svim razinama. "Infrastruktura pomoći roditeljima mora biti na prvom mjestu. Tu spada stambena politika, tržište rada mora ići u smjeru kombiniranja obitelji i posla i u javnom i u privatnom sektoru i naravno migracijska politika", dodaje Strmota.
Brojke su porazne. Lani je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od kada postoje mjerenja, 2 tisuće manje nego godinu prije.
