"Lijek žute boje za osobe s dijabetesom zlata je vrijedan" komentirala je Kristina Fazinić, majka dječaka s dijabetesom.
Dijagnosticiran mu je prije dvije i pol godine. "Ovaj lijek nam je spas za život, ali doslovno. On ga ima stalno sa sobom. U slučaju teške hipoglikemije može si ga sam ubrizgati. To je jedna kutijica s poklopcem i samo s jednim ubrizgavanjem spašava život", rekla je Kristina.
Ne koristi se često, samo u slučaju dijabetičke kome. Procjenjuje se da ga treba 15 000 Hrvata. Među njima je i Davor Skeledžija koji ima dijabetes tip 1.
"Ja ga imam doma. Imam i suprugu s dijabetesom. Nama u obitelji je to izuzetno važno. Jako je visoka statistička vjerojatnost da netko padne u hipoglikemijsko komu. Nalazi nam se na stoliću pored kreveta i na svu sreću nismo ga koristili", rekao je Davor.
Do sada je bio besplatan za djecu do 15 godina, ostali su ga dobili uz doplatu od 43 eura.
Za sina su ga Fazinići naručivali iz Njemačke, pa iz Slovenije i plaćali oko 100 eura. Druga opcija bila je primjena lijeka s iglom. Ta opcija za Kristinu je bila strašnija.
„Vi ne znate pogotovo u tom stanju kada ste u stresu: ajde se sad skoncentriraj, pa iz jedne ampulice prebacite u iglu, pa to ubrizgaj, pa da nema onih zraka. To je pitanje sekunda, ovo je doslovno otvoriš kutijicu ubrizgaš u nos i spasio si život", objasnila je Kristina.
Udruga Cukrići, ali mnogi drugi borili su se da lijek dođe na osnovnu listu lijekova HZZO-a.
"Doneseno je da bude ponovno vraćen glukagon na osnovnu listu, mi smo se s tim složili, poslali dopis. Sad smo ponovno sretni i zadovoljni što je barem za naše najmlađe da mogu nekako biti sigurniji", rekla je Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Zrinka Mach.
Da svi pacijenti budu sigurniji predstavljen je nacrt Nacionalnog programa šećerne bolesti. Uvode se mobilni timovi, educirat će se medicinske sestre, cilj je povećati dostupnost skrbi i smanjiti troškove.
"Gotovo 88 % svih troškova liječenja šećerne bolest u Republici Hrvatskoj čine troškovi liječenja upravo kroničnih komplikacija. Kada uzmete to u obzir govorimo o 20 % proračuna HZZO-a. To je izuzetno veliki novac za svaku državu i upravo Nacionalni program radi na tome", rekao je Dario Rahelićm, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.
U Hrvatskoj je gotovo 700 000 oboljelih od šećerne bolesti, a mnogi to ni ne znaju. Donošenje Nacionalnog programa očekuje se tijekom iduće godine.
