Desetljeće radova na hrvatskim željeznicama ipak ne ide po planu.
Hrvatske željeznice tvrde da je problem u javnim nabavama i u tvrtkama koje su prihvatile poslove te da te poslove nisu izvršile.
Kritičari uprave i predsjednika uprave Hrvatskih željeznica kažu da su oni ti koji su nesposobni završiti poslove koji su financirani europskim novcem i da su odabrali krive tvrtke za taj posao.
RTL-ov je reporter Borko Brunović o radu HŽ-a i obnovi pruga razgovarao s predsjednikom sindikata Hrvatskih željeznica Ivanom Forgačem.
"Mi smo se obratili upravi HŽ infrastrukture jer smo nezadovoljni time što se i ovo malo novca koji je predviđen za popravak pruga ne uspijeva se utrošiti u tu svrhu za koju je namijenjeno jer natječaji HŽ infrastrukture za nabavku strateškog materijala, tračnica, pragova itd, odrade se natječaji i odabere se dobavljač koji ne isporuči robu", poručio je Forgač i dodaje da ljudi zapravo stoje na gradilištima te da ne mogu započeti radove.
Ističe da tvrtke ne obrađuju posao jer su pred stečajem, no pravi problem ipak pronalazi u vladajućima.
Na pitanje može li se zbog lošeg stanja u HŽ-u osigurati siguran prijevoz putnika.
"HŽ infrastrukturu smanjuju onda brzine i tako pokušavaju kompenzirati to što su pruge loše. Trebala ih je obnoviti prije 20 godina. U lošem su stanju i nije isključeno da može doći do nesreća", kazao je Forgač.
Dodao je kako ni radnicima nije dobro raditi u tim uvjetima.
"Naravno da je rizično. Signalno sigurnosni uvjeti su zastarjeli. Često su u kvaru. Budući da se zbog njih stalno mijenja rutina prometnom osoblju, njima ni nije lako raditi u tim uvjetima", objasnio je.
O HŽ-u i ulaganjima u promet govori se već gotovo deset godina. Radovi su počeli 2016. godine, no nema pomaka. Postavlja se pitanje koristimo li uopće europski novac na pravi način.
"Obnove i izgradnje se ne realiziraju na vrijeme. Mi imamo 2600 kilometara pruge u Hrvatskoj, a oni rade nekih sedam, osam godina projekt od samo pedeset kilometara", kazao je Forgač.
"To je odgovornost države, ali i Vlade. Obećano je. Sada su rekli da je nekih 900 milijuna eura uloženo za buduće razdoblje obnove, no to još uvijek zasad ostaje samo na njihovim riječima", poručio je za kraj.
